Psi su bili dio ključnog trenutka ljudske povijesti - kad su se naši preci okušali u poljoprivredi, utvrdili su znanstvenici.

Kad su se prvi poljoprivrednici počeli iseljavati s Bliskog istoka vodeći sa sobom životinje poput ovaca i koza pridružili su im se i psi, kažu znanstvenici koje prenosi BBC.

DNK dokazi popunjavaju neke praznine u priči o tome kako su vukovi postali psi svih veličina i oblika kakve danas poznajemo.

Poljoprivreda je započela u tzv. plodnom polumjesecu Bliskog istoka na područjima današnjeg Iraka, Sirije, Libanona, Jordana, Izraela i Egipta.

Ljudi koji su živjeli kao lovci naselili su se i počeli uzagajati razne vrste divljih usjeva poput pšenice, ječma, graška i leće.

Također su pripitomili divlje ovce, krave i svinje. Prije oko 9000 godina krenuli su prema Europi i Aziji vodeći sa sobom životinje i noseći znanja o poljoprivredi.

Novo istraživanje pokazuje da su na taj put krenuli i psi.

DNK dokazi iz ostataka pasa s arheoloških nalazišta širom Europe i Azije to potvrđuju.

"Naše istraživanje pokazuje da psi i ljudi imaju isprepletenu sudbinu - psi su pratili ljude tijekom migracije kroz Europu", kaže dr Morgane Ollivier s francuskog sveučilišta Rennes.

"U ovom radu dokazujemo da su psi i ljudi već tada bili vrlo povezani".

Psi su se razvili iz vukova prije 20.000 do 40.000 tisuća godina kad su ih pripitomili lovci.

Moguće je da su pripitomljeni iz dviju različitih populacija vukova koje su živjele udaljene.

Dugi proces pripitomljavanja pratio je proces promjene ponašanja i gena vukova i oni su se vremenom pretvorili u današnje pse. Kad su psi stigli u Europu pomiješali su se s drugima koji su već bili tu mijenjajući genski sastav.

Stoljeća uzgoja pasa dodatno su pomiješala pseće gene. Moderni psi svih oblika i veličina vrlo se razlikuju od onih drevnih pasa koji su pratili ljude u njihovim migracijama.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Biology Letters.