Harvardski profesor medicine Arnold Seymour Relman objavio je svijetu da je medicinska profesija kupljena od strane farmaceutske industrije, piše Collective evolution. Dr. Richard Horton, urednik u Lancetu, nedavno izjavio da je veliki dio današnje objavljene znanstvene literature lažan.

U nastavku je TEDx govor Marka Mattsona, trenutnog voditelja laboratorija neuroznanosti u National Institute on Aging (Nacionalnog instituta koji proučava starenje) koji je također profesor neuroznanosti na Sveučilištu John Hopkins i jedan od glavnih istraživača staničnih i molekularnih mehanizama koji se nalaze u pozadini mnogih neurodegenerativnih poremećaja poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

„Želio bih se najprije osvrnuti na problem velikih farmaceuta, budući da postoje nebrojeni primjeri manipulacije istraživanja od strane farmaceutskih tvrtki posljednjih godina. Iz tog razloga je harvardski profesor medicine Arnold Seymour Relman objavio svijetu da je medicinska profesija kupljena od strane farmaceutske industrije, piše Collective evolution.

Zbog toga je dr. Richard Horton, urednik u Lancetu, nedavno izjavio da je veliki dio današnje objavljene znanstvene literature lažan.

Zbog toga je dr. Marcia Angell, glavna urednica New England Journal of Medicine, rekla da se „farmaceutska industrija voli prikazivati kao industrija temeljena na istraživanju, kao izvoru inovativnih lijekova. Ništa nije dalje od istine.“

Zbog toga je John Ioannidis, epidemiolog na Stanford University School of Medicine objavio članak „Zbog čega su većina objavljenih rezultata istraživanja pogrešni“, koji je ubrzo postao najčitaniji članak u Public Library of Science (PLoS).”

Dr. Mattson također govori o ovom problemu:

“Zbog čega normalna prehrana uključuje tri obroka dnevno plus užinu? To nije najzdraviji  model prehrane, to je moje mišljenje, ali mislim da postoji dosta dokaza u prilog tome. Postoji dosta pritisaka da se održi taj obrazac prehrane, dosta je novca u igri.

Industrija hrane – hoće li oni zaraditi ako preskočite doručak kao što sam ja danas preskočio? Neće, već će izgubiti novac. Ukoliko ljudi poste, industrija hrane gubi novac. Što je s farmaceutskom industrijom? Što će se dogoditi ako ljudi povremeno poste, povremeno vježbaju i budu jako zdravi, hoće li farmaceutska industrija zaraditi na zdravim ljudima?“

Presjek istraživanja i prateća znanost

Mark i njegov tim su objavili nekoliko članaka koji komentiraju kako post dva puta tjedno može značajno smanjiti rizik razvoja Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

„Dugo je poznato da promjene u prehrani imaju utjecaj na mozak. Kod djece koja pate od epileptičkih napada, broj napada se smanjio kada im je smanjen unos kalorija ili kada su postila. Vjeruje se da post pomaže poticanju zaštitnih mjera koje mogu suzbijati previše pobuđenim signalima koje epileptički mozak često pokazuje (neka djeca s epilepsijom su imala koristi od specifične prehrane s više masti i malo ugljikohidrata). Normalni mozak, kad je prezasićen, može doživjeti drugu vrstu nekontroliranog uzbuđenja koje umanjuje funkcije mozga.“

Mattson i drugi istraživači to su objavili u siječnju u časopisu Natural Reviews Neuroscience.

Kada pogledate u studije o smanjenju kalorija, mnoge od njih pokazuju produžen životni vijek kao i povećanu sposobnost borbe protiv kroničnih bolesti kod ljudi koji poste. Prema pregledu literature o postu koja je izvršena u 2003.:

„Smanjenje kalorija produžuje životni vijek i uništava kronične bolesti koje dovode do starenja kod različitih vrsta uključujući štakore, miševe, ribe, muhe, crve i gljivice. Mehanizam ili mehanizmi kroz koje se ovo pojavljuje su nejasni.“ Rad prezentiran u nastavku ipak pokazuje neke od tih mehanizama koji su prije bili nejasni.

Post čini dobre stvari za mozak i to je evidentno kod svih korisnih neurokemijskih promjena koje se događaju u mozgu kada postimo. Post poboljšava kognitivne funkcije i otpor stresu, povećava neurotrofne faktore i smanjuje upale.

Post je izazov za vaš mozak, a vaš mozak reagira na taj izazov tako što prilagođava kanale otpora na stres koji pomažu vašem mozgu da se nosi sa stresom i rizikom od bolesti. Iste promjene koje se događaju u mozgu tijekom posta oponašaju promjene koje se događaju prilikom redovne vježbe – oboje povećava proizvodnju proteina u mozgu (neurotrofni faktori), koji zauzvrat promoviraju rast neurona, veze između neurona i snagu sinapsa.

Kako objašnjava u videu: „Izazovi vašem mozgu, bilo da su inicirani povremenim postom ili intenzivnom tjelovježbom … su kognitivni izazovi. Kada se to dogodi neuro-krugovi se aktiviraju, razina neurotrofnih faktora se povećava što potiče rast neurona i formiranje i jačanje sinapsi.“

Post također stimulira proizvodnju novih živčanih stanica iz staničnog debla u hipokampusu. Također spominje kako post stimulira proizvodnju ketona, izvora energije za neurone, te da također može povećati broj mitohondrija u neuronima.

Post također povećava broj mitohondrija u živčanim stanicama, budući da se neuroni prilagođavaju stresu od posta proizvodnjom više mitohondrija.

Povećanjem broja mitohondrija u neuronima, sposobnost neurona da formiraju i zadrže međusobne veze se također povećava što povećava sposobnost učenja i pamćenja.

Povremeni post povećava sposobnost živčanih stanica da poprave DNA

On također ulazi u revolucionarni aspekt ove teorije, objašnjavajući kako su se naši preci prilagodili i bili baždareni za duge periode bez hrane.

Studija objavljena u Cell Stem Cell (Matične stanice) od strane znanstvenika s University of Southern California pokazuje da ciklusi produženog posta štite imunološki sustav od povreda i štoviše induciraju regeneraciju imunološkog sustava.

Zaključuju da post prebacuje stanice iz uspavanog stanja u stanje samo-obnavljanja, što potiče regeneraciju organa ili sistema koja se temelji na matičnim stanicama.

Klinički pokusi na ljudima su provedeni koristeći pacijente koji su primali kemoterapiju. Dug period vremena, pacijenti nisu jeli, što je značajno smanjilo broj njihovih bijelih krvnih zrnaca. Kod miševa, ciklusi posta su upalili sklopku regeneracije mijenjajući kanale signalizacije za hematopoetske matične stanice koje su odgovorne za proizvodnju krvi i imunološki sistem.

To znači da post ubija stare i narušene imunološke stanice i kada se tijelo oporavlja, koristi matične stanice da bi proizvelo nove i potpuno zdrave stanice.

„Nismo mogli predvidjeti da će produžen post imati tako značajan utjecaj na poticanje regeneracije temeljene na matičnim stanicama … kada gladujete sistem nastoji sačuvati energiju, a jedna od stvari koje može učiniti je da štedi energiju i da reciklira veliki broj imunoloških stanica koje mu nisu potrebne, naročito one koje su oštećene.

Ono što smo počeli primjećivati i kod rada s ljudima i sa životinjama jest to da se broj bijelih krvnih stanica smanjuje s produženim postom. Kada se nahranite, krvna zrnca se vraćaju.“ –Valter Longo, koautor

Znanstveni pregled brojnih znanstvenih studija vezano za post je objavljen u The American Journal of Clinical Nutrition 2007. Proučavao je mnoštvo studija na ljudima i životinjama i zaključio da je post efektivni način za smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka. Također je pokazao značajni potencijal u liječenju dijabetesa.

Prije nego počnete postiti istražite sve što treba. Osobno, postio sam godinama tako da je meni to lako. Jedan preporučeni način, kojeg je testirao Michael Mosley s BBC-a, kako bi smanjio svoj dijbetes, visoki kolesterol i druge probleme vezane s pretilošću, je ono što se zove „5:2 dijeta“prema kojoj u dane posta smanjujete hranu na jednu četvrtinu svojih normalnih dnevnih kalorija (oko 600 kalorija za muškarce i 500 za žene) i pijete puno vode i čaja.

Drugih pet dana u tjednu jedete normalno.

Drugi način, kao što je spomenuto, je da smanjite unos hrane između 11 ujutro i 7 navečer, a u druge periode izvan tog ne jedete.

U konačnici, ispravna prehrana je ključna za dobro zdravlje i vaše razmišljanje o tome što stavljate u svoje tijelo je važan dio slagalice, što će, vjerujem, biti uključeno u nepristranu medicinsku literaturu budućnosti.

U nastavku je video dr. Joseph Mercole u kojem objašnjava koristi od povremenog posta.

Prevela: Suzana Prnjak za atma.hr