Sci-Tech

usvajanje novih informacija

Deset osnovnih koraka za brzo i efikasno učenje

Deset osnovnih koraka za brzo i efikasno učenje
Thinkstockphotos.com

Učenje je cjeloživotni proces s kojim se susrećemo ne samo tokom školovanja, već i u kasnijem razdoblju, bilo da se radi o raznim poslovnim situacijama, učenju stranih jezika ili zanimljivom hobiju koji od nas traži usvajanje novih znanja.

Premda brzina usvajanja novih informacija ovisi o individualnim sposobnostima, ona nije unaprijed determinirana, stoga ukoliko vrijeme koje provodite učeći želite učiniti produktivnijim, predlažemo vam deset osnovnih koraka koji bi trebali biti sastavni dio efikasnog učenja.

Prvi korak: Usredotočite vašu pažnju na učenje

Prilikom učenja važno je vaše aktivno sudjelovanje koje bi trebalo doprinijeti tome da se nove informacije pohrane u dugotrajno pamćenje. Pronađite mjesto za učenje gdje vas nitko neće ometati i pritom pokušajte zadržati koncentraciju. Ukoliko osjetite da u određenom trenutku vaša koncentracija slabi, napravite kratku pauzu te se pritom udaljite od mjesta učenja i razmišljajte o stvarima koje nisu u vezi s njim.

Drugi korak: Strukturirajte nove informacije

Istraživanja su pokazala kako se informacije koje usvajamo u našoj memoriji pohranjuju u srodnim skupinama. Ovo možete iskoristiti tako da pokušate grupirati slične koncepte i termine prilikom učenja što će doprinijeti tome da nove informacije lakše povezujete, a samim time i olakšate učenje.

Treći korak: Koristite mnemotehnike prilikom učenja

Mnemotehnike su specifične strategije za poboljšanje pamćenja. Njihova osnovna funkcija je učiniti besmislene sadržaje smislenima, a time i lakšima za pamćenje. Jedan od primjera mnemotehnike je povezivanje određenih sadržaja sa stvarima iz svakodnevnog života, korištenje određenih sinonima i slično.

Mnoge su znanstvene studije pokazale kako se mnemotehnikama pamćenje može povećati i do 200%, stoga bi vam upoznavanje s ovakvim metodama moglo donijeti višestruku korist.

Četvrti korak: Povežite nove informacije s već naučenim

Kada se prvi put susretnete s novim informacijama, razmislite o tome u kakvom su one odnosu sa sadržajima koje već znate. Primjerice, ukoliko se susretnete s nekim književnim djelom stavite ga u kontekst vremena i književnog razdoblja u kojem ga je pisac stvarao. Uspostavom takvog odnosa povećavate vjerojatnost da će i nove informacije biti pohranjene u vašoj dugotrajnoj memoriji. Također, ovime povećavate i vjerojatnost da ćete se novih informacija sjetiti kada to bude potrebno.

Peti korak: Vizualizirajte sadržaje

Prilikom učenja obratite pozornost na fotografije, karte i druge grafičke prikaze. Ukoliko takvih prikaza nema, pokušajte stvoriti svoje vlastite. Informacije koje vežemo za određene vizualne sadržaje puno duže ostaju u našem sjećanju, pa bi vam tako ova metoda mogla pomoći pri pamćenju zahtjevnijih informacija.

Šesti korak: Prakticirajte naučeno

Za mnoge od nas učenje predstavlja pregledavanje udžbenika, slušanje predavanja, istraživački rad i slično. Međutim, novostečena znanja najbolje se pokazuju u praksi, stoga, ukoliko je riječ o učenju novih jezika, sportskih, prezentacijskih, informatičkih ili nekih drugih vještina koje su primjenjive u praksi, naoružajte se iskustvom kako biste bili sigurni da će takve vještine ostati u vašoj memoriji.

Istraživanje koje je 2004. godine proveo časopis Nature pokazuje kako su osobe koje su usavršile žongliranje imale povećanu količinu sive tvari u području mozga koje je povezano s vizualnom memorijom. Međutim, kada su osobe prestale prakticirati svoju novu vještinu, količina sive tvari se nakon nekog vremena znatno smanjila.

Sedmi korak: Učite na više različitih načina

Pokušajte prilikom učenja koristiti više različitih metoda tako da kombinirate verbalno i vizualno učenje, pisanje bilješki, korištenje mentalnih mapa i slično. Na ovaj način više različitih područja mozga usvaja informacije o istom predmetu, pa se tako povećava mogućnost povezivanja.

Osmi korak: Prenesite svoje znanje drugima

Znanstvenici su dokazali kako najlakše pamtimo kada drugu osobu naučimo novim sadržajima. Započnite pojednostavljivanjem informacija i prepričavanjem sadržaja svojim riječima. Ukoliko nemate tu mogućnost, postoji više ideja o tome kako biste novostečene informacije na ovaj način mogli učvrstiti, primjerice, pisanjem vlastitog bloga ili sudjelovanjem u grupnoj raspravi. Ovaj proces trebao bi vam pomoći u tome da nova znanja učvrstite u mozgu.

Deveti korak: Ne radite druge stvari prilikom učenja

Dugo vremena se smatralo kako istovremeno obavljanje više zadataka doprinosi boljem pamćenju. Međutim, nova istraživanja pokazuju kako su osobe koje su izvršavale veći broj zadataka istodobno izgubile više vremena od onih koje su zadatke obavljale jedan po jedan. Prema tim istraživanja prelazeći s jedne aktivnosti na drugu izgubit ćete više vremena, učiti sporije, ali i napraviti više pogrešaka.

Deseti korak: Otkrijte kako najbolje učite

Postoji nekoliko različitih teorija o stilovima učenja koji vam mogu pomoći u tome da prepoznate vaše navike i shvatite koji princip učenja vam najviše odgovara. Gardner teorija višestrukih inteligencija primjerice opisuje osam različitih vrsta inteligencije, što vam može pomoći u tome da shvatite kakvi su vaši osobni potencijali i tako proces učenja prilagodite sebi, piše Arijana Dedić za portal Kreni zdravo.


Reci što misliš!