Niz procjena i podataka ukazuje na uspješnu ovogodišnju blagdansku sezonu za trgovce, no ankete i istraživanja pokazuju da sve veći dio kolača uzimaju internetski trgovački lanci, a udio kupaca koji odlaze kupovati u dućane, iako su oni i dalje u većini, polako ali sigurno se smanjuje.

Iako u ovo doba godine, uz pripreme za razne proslave, redovito možemo čuti i pozive da se blagdani oko Nove godine ne pretvaraju u potrošačku maniju već da ih se pokuša proslaviti skromno s naglaskom na druženje s obitelji i prijateljima, trendovi kako kod nas, tako i u svijetu, pokazuju da se na te pozive nitko ne obazire. Podaci i procjene koji su dosad objavljeni, potvrđuju da će i ovogodišnja blagdanska potrošnja biti vrlo izdašna za trgovce.

Konzultantsko-revizorska kuća Deloitte još je prije nekoliko tjedana objavila rezultate svoje ankete koju je provela u deset europskih država, s pitanjima koja se tiču blagdanske potrošnje i potrošačkih navika. Na ukupnom uzorku većem od osam tisuća ispitanika, između deset država u kojima je provedena anketa, najviše su za blagdane bili spremni odvojiti Španjolci i to prosječno čak 632 eura. Za njima su slijedili Britanci (€614), Talijani (€528) i Nijemci (€484), a na dnu ljestvice našli su se Nizozemci (€296) i Poljaci koji su planirali prosječno potrošiti 258 eura tijekom ovogodišnje blagdanske potrošačke groznice.

U usporedbi s prošlom godinom od zemlje do zemlje se većinom očekivao porast prosječne potrošnje od jedan do četiri posto, stoji u objavi Deloittea. Uzimajući u obzir sveukupne rezultate, Europljani u blagdanskoj potrošnji najviše odvajaju za darove (39 % iznosa), nešto manje za hranu te za putovanja (redom 25 % i 24 %), a najmanje za druženje (12 %).

Procjenu Deloittea, barem za Veliku Britaniju gdje se očekivao porast prosječne potrošnje od dva posto, potvrđuju i brojke kartičarske kuće MasterCard. Prema podacima objavljenim ovih dana potrošnja u Velikoj Britaniji u ovogodišnjoj blagdanskoj sezoni zasad je zabilježila rast od 3,1 % u odnosu na 2016. Iako brojka nije na visini koja bi oduševila trgovce, oni među njima koji svoje proizvode prodaju na internetu imaju puno više razloga za zadovoljstvo jer je online prodaja porasla za 12 %.

Prema onome što se može vidjeti na londonskim ulicama, a o čemu izvještava dnevnik The Guardian, toga su itekako svjesni trgovci u klasičnim dućanima pa su u tamošnjim trgovinama H&M već ovih dana spremni ponuditi popust od čak 60 %. Druge trgovačke kuće, primjerice Debenhams, Gap, New Look i French Connection, ne zaostaju previše s popustima i do 50 %. Ovakvi potezi možda bi mogli donijeti i ponešto zakašnjelih kupaca, posebno ako se uzme u obzir da potrošači i dalje većinu svoje blagdanske potrošnje obavljaju u klasičnim dućanima, no trend rasta ponude na internetu samo će nastaviti stvarati probleme za tradicionalne trgovce.

To potvrđuje i istraživanje koje je provelo najveće američko trgovačko udruženje National Retail Federation (NRF). Prema njihovoj anketi, po prvi puta u povijesti ove je godine najpopularnija destinacija za blagdansku kupovinu bio internet na kojem je barem dio šopinga planiralo obaviti 59 % američkih potrošača. Na drugom mjestu s 57 % nalazile su se klasične robne kuće, a nakon njih su slijedili diskonti, supermarketi i druge specijalizirane trgovine.

U tom istraživanju, čiji su rezultati objavljeni krajem listopada, NRF je predviđao rast ovogodišnje blagdanske potrošnje u Sjedinjenim Američkim Državama za 3,6 do 4 posto na ukupni iznos od oko 680 milijardi dolara. Po potrošaču to je prosječno iznosilo 967 dolara, a dosad objavljene brojke potvrđuju te procjene. Maloprodaja je u studenom bila šest posto viša nego lani u istom mjesecu, s time da je internetska prodaja porasla 10,5 posto, čime je dodatno potvrđen trend sve veće kupovine preko interneta.

Deloitte je u svojoj anketi naveo i glavne prednosti zbog kojih se potrošači odlučuju na kupovinu online. Najglavniji razlog je to što se cijene mogu vrlo lako usporediti, kao i činjenica da su lako dostupne i ocjene drugih kupaca o određenom proizvodu. Uz to, dodatni poticaj daju i činjenica da je preko interneta dostupna vrlo široka ponuda, kupcima je lako pronaći točno ono što traže i kupljena roba im se dostavlja na kućnu adresu. Za razliku od internetske, glavne prednosti tradicionalnih trgovina koje su naveli kupci su činjenica da je kupljena roba istog trenutka u rukama kupca, profesionalni savjeti kvalificiranih prodavača, kao i bolje usluge nakon kupnje poput popravka ili mogućeg povrata robe.

U Hrvatskoj kao i lani

Detaljnije ankete o blagdanskoj potrošnji u Hrvatskoj nisu široko dostupne, no jednu takvu anketu proveli su magazin Ja trgovac i agencija Hendal. Njihovi rezultati pokazali su da će većina hrvatskih građana ove godine potrošiti jednak iznos na božićne poklone kao i lani te da će njih nešto manje od dvije trećine tu kupovinu obaviti u klasičnim trgovinama. U Hrvatskoj gospodarskoj komori su krajem studenog objavili procjenu da će tijekom ovogodišnjeg blagdanskog šopinga hrvatski građani potrošiti 12,5 milijardi kuna.

No, blagdanska potrošačka manija nije ograničena samo na Europu i Ameriku. Iako se u Aziji ne slavi Božić, razdoblje oko kraja jedne i početka druge godine obilježeno je drugim značajnim datumima. Američki magazin Forbes je tako ovih dana objavio četiri razloga zašto 'božićna' potrošnja raste i na istoku. U Kini je, primjerice, najznačajniji dan za kupovinu, u rangu američkog Crnog petka (dan nakon Dana zahvalnosti kad se smatra da počinje razdoblje božićne kupovine i kad trgovci nude najveće popuste u godini), postao 11. studenoga koji je prozvan Danom samaca. Manifestaciju, koja je u proteklih deset godina prerasla u svojevrsni festival šopinga je popularizirao najveći tamošnji internetski trgovački lanac Alibaba. Ove je godine samo na taj dan potrošeno rekordnih 25 milijardi dolara. Za usporedbu, potrošnja u SAD-u za Crni petak i vikend koji mu slijedi iznosi manje od trećine tog iznosa.

Azijski potrošači također vole krajem godine otputovati u neku od popularnih tamošnjih turističkih destinacija poput Hong Konga, Singapura ili Bangkoka, a krajem godine mnoge tamošnje kompanije svojim zaposlenicima isplaćuju bonuse što također potiče potrošnju. Uz to, kalendarsko razdoblje od listopada do siječnja također uključuje i neke od najvećih azijskih blagdana. Hinduistički festival svjetla Diwali svake godine pada negdje u razdoblju između sredine listopada i sredine studenog, a lunarna nova godina koja se slavi u Kini i nizu drugih azijskih zemalja pada između kraja siječnja i sredine veljače.

Gledajući čisto s ekonomske strane blagdanska potrošnja velik je poticaj za proizvođače i za gospodarstva diljem svijeta. I mada takvo gledanje na blagdane s isključivo materijalne strane može biti tumačeno uskogrudnim i konzumerističkim, teško se ipak othrvati želji da bližnjima i sebi barem jednom godišnje ugodimo nekakvim poklonom ili doživljajem. Čak i uz 'čestitku' na bankovnom izvještaju u siječnju, piše Tportal.