Šestodnevna međunarodna znanstvena konferencija o mejozi, na kojoj su vodeći svjetski molekularni biolozi predstavili najnovija otkrića o mehanizmima toga procesa važnoga za gensku rekombinaciju, genetičku raznolikost i daljnji razvoj reproduktivne medicine, završena je u petak na Hvaru, priopćeno je s Instituta Ruđer Bošković

Jedan od fokusa ovogodišnje konferencije bila je biofizika, a upravo se uključivanje kolega fizičara na konferenciju biologa pokazalo kao pun pogodak jer smo potaknuli mnoštvo novih znanstvenih ideja, koje će istraživanja u području mejoze rasplamsati u novom smjeru, kazala je glavna organizatorica konferencije Iva Tolić dodavši da je konferencija na Hvaru postavila jako visoko letvicu za sve buduće konferencije Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO).

Monice Coláicovo s Harvard Medical School iz Bostona predstavila je najnovije rezultate analize velikog broja kemikalija iz svakodnevnog života, koje pokazuju utjecaj na reproduktivnu sposobnost oocita u modelnom organizmu Caenorhabditis elegans, a upravo takve studije trebale bi pomoći u razvoju lijekova za liječenje raznih tipova neplodnosti, rastućeg javnozdravstvenog problema s kojim se u svijetu i Hrvatskoj suočava sve veći broj ljudi, kaže se u priopćenju.

Eric Greene sa sveučilišta Colombia u svom je izlaganju objavio rezultate dobivene korištenjem nove revolucionarne metode mikroskopije s pomoću koje se mogu pratiti pojedinačne molekule proteina u interakciji s molekulom DNK. Takva tehnika omogućit će nove pristupe u istraživanju procesa bitnih za diobu stanica koji ne mogu biti odgovoreni klasičnim tehnikama molekularne biologije.

Nenad Pavin s Prirodoslovno - matematičkog fakulteta u Zagrebu izložio je nove rezultate koji pokazuju kako su mikrotubuli, osnovne sastavnice diobenog vretena, zavijene u ljudskim stanicama, a ne ravne kako se dosad smatralo. Takvi rezultati otvaraju novi pogled na arhitekturu diobenog vretena u ljudskim stanicama te mogu pomoći u razvoju novih strategija za liječenje tumora, budući da su upravo mikrotubuli jedna od glavnih meta u klasičnim strategijama liječenja malignih bolesti.

Melina Schuh s Max Planck Instituta za biofizičku kemiju u Göttingenu govorila je o novoj metodi direktnog i brzog uništavanja proteina u raznim tipovima ljudskih stanica, koja bi trebala biti brža i efikasnija alternativa dosadašnjim tehnikama. Takva tehnika ima potencijal otvoriti put novim pristupima istraživanja diobe ljudskih stanica koji dosad nisu bili mogući.

Owen R. Davies sa sveučilišta u Newcastleu predstavio je rezultate rješavanja strukture glavne komponente složenog kompleksa koji povezuje genetički materijal kromosoma prilikom njihovog sparivanja. Time su ostvareni preduvjeti za predlaganje modela kako se ta složena struktura, bitna za razmjenu genetičkog materijala majke i oca, sastavlja u ljudskim stanicama, navodi se u priopćenju.

Konferencija je tijekom šest dana okupila više od 240 sudionika iz 23 zemlje, a na njoj je izloženo 60-ak predavanja najuglednijih svjetskih predavača i razvile su se brojne znanstvene diskusije.