Dok se veliki dio svijeta još uvijek nalazi u recesiji, a mnoge privredne grane stagniraju i propadaju, jedan sektor ipak neumoljivo raste, baš kao i njegova ekonomska težina.

Riječ je o internetu, odnosno internet ekonomiji, koja će, prema projekcijama, u zemljama G20 u narednih pet godina rasti po godišnjoj stopi od 10 posto.

Prema zadnjim izračunima Boston Consulting Groupa, već 2016. godine u tim će zemljama internet ekonomija doseći 4,2 bilijuna dolara, odnosno 5,3 posto njihovog ukupnog BDP-a. Usporedbe radi, 2010. godine ovaj je sektor bio težak svega 2,3 bilijuna dolara.

Međutim, kako sugerira analiza The Economista, postoje velike razlike među zemljama G20 u pogledu razvijenosti internet ekonomije. Listu najuspješnijih na ovom polju predvodi Velika Britanija, u kojoj internet ekonomija čini 8,3 posto BDP-a, te je taj sektor danas tamo veći od građevine i obrazovanja, uglavnom zbog populariziranja internet trgovine. Britanci su, čini se, postali digitalni šopingholičari.

Nakon Britanije slijedi Južna Koreja, vjerojatno najumreženija zemlja na svijetu, u kojoj internet ekonomija čini 7,4 posto BDP. Kina, a donekle i Indija, također dobro stoje na listi, zahvaljujući "internet izvozu" roba i usluga. Isto vrijedi i za Japan.

Industrijski orijentirane zemlje, poput Turske, Brazila, Indonezije i Rusije, mahom su niže rangirane na ljestvici.

Internet ekonomija nešto je slabije razvijena i u Europi, prvenstveno zbog nedostatka jedinstvenog digitalnog tržišta. Ukoliko Europska komisija uspije stvoriti jedinstveno digitalno tržište na razini EU-a, Europa ima dobre šanse izbiti na čelo već kroz pet godina, smatra The Economist.