Poražavajući podaci za Hrvatsku objavljeni su u izvješću Europske komisije o tržištu i regulaciji u telekomunikacijama: najgori smo u Europi po broju korisnika širokopojasnog interneta na pristupnim mrežama nove generacije koje osiguravaju veliku brzinu pristupa, poput svjetlovodnih mreža.

Takvu mrežu u Hrvatskoj koristi samo jedan posto ukupnog broja korisnika širokopojasnog interneta. To je daleko najmanji postotak u odnosu na ostatak EU-a.

Pri dnu smo po ukupnom broj korisnika širokopojasnog interneta, s 21,7 posto stanovnika, a iza nas su Rumunjska, Bugarska, Poljska i Slovačka. No, u tim zemljama mnogo više je onih koji koristi mreže nove generacije s većom brzinom pristupa.

U europskom su vrhu po broju korisnika koji imaju pristup mreži nove generacije Belgija, Rumunjska, Bugarska, Latvija i Nizozemska. Na dnu su Cipar, Grčka i Italija, te posljednja - Hrvatska. Mreže nove generacije bilježe jak porast u posljednje dvije godine, pa bi Hrvatska, uz zaustavljene investicije, uskoro mogla još više zaostati.

Izigran dogovor

- Niti jedna druga zemlja EU-a nema tako malen postotak. U samo pet zemalja je ispod 10 posto korisnika spojeno na mreže nove generacije, dok u čak 17 zemalja više od trećine korisnika internetu pristupa putem svjetlovodnih ili drugih mreža nove generacije.

Zanimljivo je da su Bugarska sa 62 posto i Rumunjska sa 67 posto internetskih korisnika na mrežama nove generacije među tri najuspješnije u EU-u - kaže Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije.

Problem je, kaže Lubura, jasan: porezna politika, odnosno nameti telekom operaterima. Naknada za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama od šest posto uvedena je u kolovozu 2009. godine. Dio dogovora o ukidanju tog nameta bilo je povećanje ulaganja u izgradnju mreže. Operateri su se svoga dijela dogovora, kaže Lubura, držali, no Vlada je dogovor izigrala.

- Smatram da su za tako loš rezultat krivi HAKOM, kao nacionalni regulator, koji - očito - nije dobro odradio svoj posao, ali i Vlada, koja stalnim izmjenama propisa i porezne politike potpuno obeshrabruje ulagače. Prije dvije godine dogovoreno je da će država ukinuti poseban porez na mobilne usluge od 6 posto, a operateri će značajno povećati svoja ulaganja.

Koliko znam, operateri su se držali dogovora i ulagali gotovo 18 posto prihoda u razvoj (više nego u Europi). No, Vlada je dogovor grubo pogazila i utrostručila cijenu frekvencija, pa građani plaćaju skuplje usluge, a ulagači u svim sektorima u širokom luku zaobilaze Hrvatsku - zaključio je Lubura.

Slobodna Dalmacija