Ovaj vikend nad Tihim je oceanom oboren važan meteorološki rekord - prvi put u povijesti praćenja zabilježena je istovremena pojava čak tri uragana kategorije četiri na Saffir-Simpsonovoj ljestvici, koja ide od jedan do pet.

 

U tu visoku kategoriju svrstavaju se uragani čiji vjetrovi dosežu brzine između 209 i 251 km/h.

U 23 sata navečer u subotu jugoistočno od Havajskog otočja lociran je uragan Kilo s brzinama vjetrova od oko 217 km/h. Nakon njega istočno od Havaja pojavio se Ignacio s brzinama od oko 225 km/h, a potom jednako snažan Jimena u istočnom dijelu Pacifika.

Do 17 sati u nedjelju Kilo i Ignacio su oslabjeli do kategorije tri dok je Jimena zadržao kategoriju četiri.

Kilo, Ignacio i Jimena oborili su još jedan rekord - to je također prvi put da su u središnjem istočnom Pacifiku istovremeno zabilježena tri uragana kategorije tri ili više.

Svemu ovome treba dodati podatak da je ova sezona rekordna po broju uragana u pacifičkom bazenu.

Agencija National Oceanic and Atmosferic Administration (NOAA) još je krajem svibnja najavila kako postoji 70 posto vjerojatnosti da će ovogodišnja sezona uragana biti jača od prosječne.

Stručnjaci NOAA-e pripisuju to činjenici da ove godine jača fenomen poznat kao El Niño, koji smanjuje vertikalnu razmjenu vjetra nad tropskim središnjim Pacifikom, što pogoduje razvoju češćih i snažnijih tropskih ciklona.

Tropska aktivnost nad Tihim oceanom dobrim dijelom može se pripisati izuzetno toploj morskoj vodi. El Niño je fenomen u kojem se, zbog za sada nedovoljno razjašnjenih razloga, u periodički intervalima od dvije do sedam godina dio voda Tihog oceana zagrije na natprosječne temperature u trajanju od šest do 18 mjeseci.

Naš ugledni atmosferski fizičar, prof. dr. sc. Branko Grisogono kaže da je nužan preduvjet za razvoj tropskih ciklona topla morska površina temperature od preko 26 ili 27°C.

'Drugi uvjet je slabija razmjena vjetra po visini. Ključni mehanizam u kojem nastaju tropski cikloni jest međudjelovanje toplog mora i zraka, što podrazumijeva međusobni prijenos topline, vlažnosti i gibanja u donjem dijelu atmosfere', objasnio je za tportal prof. Grisogono.

Velika vrtloženja zraka u kojima se stvaraju uragani rezultat su rotacije Zemlje odnosno djelovanja Coriolisove sile koja se očituje kao efekt skretanja tijela što se kreću u sustavu koji rotira - tijelo koje ide ravno u sustavu koji rotira zapravo skreće u spiralnoj putanji; na sjevernoj hemisferi udesno, a na južnoj ulijevo. Na taj način stvara se karakteristična spiralna struktura uragana.

'Kada bi vertikalno puhao značajno jači vjetar, on bi potrgao spiralnu strukturu uragana. Na sličan način djelovale bi i jake horizontalne visinske struje. U tropskim krajevima nema visinske mlazne struje vjetra kakva postoji nad našim krajevima. Dakle, tropska ciklona može se stvoriti zato što ne postoje mlazni vjetrovi, a posebno u razdobljima kada oslabi i velika promjena brzine vjetra po visini. More i zrak tada mogu snažno međudjelovati bez ometanja jake struje zraka', rekao je Grisogono.