Termoelektrane na ugljen na zapadnom Balkanu prijetnja su zdravlju i sigurnosti europskog stanovništva zbog povećanog emitiranja štetnih tvari, poručili su u srijedu sudionici panela u sklopu obilježavanja europskog Zelenog tjedna.
Termoelektrane u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Kosovu
i BiH predstavljaju zdravstvenu i ekonomsku opasnost za
stabilnost EU-a jer su glavni izvor zagađenosti koja se rapidno
širi cijelom Europom, smatraju predstavnici vodećih europskih
organizacija i centara na području zaštite okoliša.
Vlatka Matković, savjetnica za zdravlje i energetiku u Savezu za
zdravlje i okoliš (HEAL) kazala je da “zagađenje zraka ne poznaje
granice”.
“Onečišćeni zrak sa zapadnog Balkana najprije se širi prema
susjednim državama, ali s vremenom dođe do svih zemalja Europske
unije”, izjavila je Matković.
Potkrijepila je to istraživanjem iz 2016. koje je pokazalo da je
te godine “16 termoelektrana na ugljen na zapadnom Balkanu
emitiralo jednaku količinu sumporovog dioksida (SO2) kao i 250
takvih postrojenja u EU”.
Stručnjak Energetske zajednice za životnu sredinu Peter Vajda
naglasio je da je zastarjelost jedan od glavnih uzroka štetnog
utjecaja termoelektrana.
“Termoelektrane na zapadnom Balkanu izgrađene su prije nekoliko
desetaka godina i zbog toga te države ne poštuju standarde
kvalitete zraka kakve očekuje Unija”, rekao je Vajda.
Komentirajući rezultate analize Svjetske zdravstvene organizacije
(WHO) i Europske komisije koji pokazuju da zagađenost zraka iz
termoelektrana na zapadnom Balkanu godišnje uzrokuje oko 4.000
preuranjenih smrti i otprilike 8.000 slučajeva bronhitisa kod
djece, govornici su se složili da postizanje veće kvalitete zraka
na tom području mora biti prioritet budućih europskih politika.
Prema riječima Claudia Belisa iz Zajedničkog istraživačkog centra
Europske komisije, postoji mnogo pravnih instrumenata za
rješavanje problema niske kvalitete zraka koji su ostali “samo na
papiru”.
Stvarna provedba zakonodavstva za čisti zrak glavni je uvjet za
ostvarivanje cilja nulte stope onečišćenja za netoksičan okoliš
koji je Europska komisija iznijela u europskom Zelenom planu.
Dekarbonizacija, sprječavanje onečišćenja zraka, vode i tla,
cirkularna ekonomija, razvoj poljoprivrede i zaštita
bioraznolikosti temeljna su područja europskih zelenih politika
koje su stupile na snagu i na zapadnom Balkanu, no još uvijek
nisu dovoljno učinkovite, složili su se govornici.
Europska komisija je prošle godine predstavila
ekonomsko-investicijski plan za zemlje zapadnog Balkana koji
predviđa do devet milijardi eura pomoći toj regiji za
višegodišnje razdoblje 2021.-2027.
Cilj plana je potaknuti dugoročni oporavak regije, ubrzati zelenu
i digitalnu tranziciju i poticati suradnju s Europskom unijom.
Njime se predviđaju inicijative za ulaganje u glavne cestovne i
željezničke veze u regiji, obnovljive izvore energije i prijelaz
s ugljena, obnovu javnih i privatnih zgrada radi povećanja
energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih
plinova, infrastrukturu za gospodarenje otpadom i otpadnim vodama
te uvođenje širokopojasne infrastrukture.
Zbog sve veće potrebe za smanjenjem emisija i interesa za zaštitu
prirode, Europska unija ovaj je tjedan organizirala virtualni
Zeleni tjedan, najveće događanje na području zelenih politika s
brojnim panelima i savjetovanjima.
Građani tako imaju priliku sudjelovati u raspravama i razgovorima
o ekologiji i zdravlju, bioraznolikosti i ekosistemima,
proizvodnji i konzumaciji i smjernicama k postizanju zelenih
promjena na području i izvan EU-a.