HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA) pokušat će dogovoriti model izmjene izbornog zakona Bosne i Hercegovine do kraja travnja, najavili su u utorak u Sarajevu čelnici dviju stranaka Dragan Čović i Bakir Izetbegović.
Oni su se sastali u još jednom pokušaju da deblokiraju političke
procese i reforme u BiH, a novinarima su nakon toga kazali
da su se načelno dogovorili o uspostavi tri međustranačke
radne skupine koje će rješavati probleme u funkcioniranju
Federacije BiH, dogovoriti izmjene izbornog zakona te nastojati
potaknuti ispunjavanje 14 preporuka koje je 2019. godine
postavila Europska komisija kako bi BiH dobila status kandidata
za članstvo u EU.
Čović očekuje da će do kraja travnja biti postignut dogovor o
izmjenama izbornog zakona na kojima inzistira njegova stranka, a
prije svega oko novog načina biranja članova Predsjedništva BiH i
Doma naroda parlamenta Federacije BiH.
“Cilj je da konstitutivni narodi mogu birati svoje legitimne
predstavnike”, kazao je Čović dodajući kako je uvjeren da se to
može i bez izmjena ustava.
Izetbegović je ipak odmah upozorio da on ne vidi da se
izborni zakon može izmijeniti na način na koji to vidi Čović,
odnosno bez izmjena ustava.
Kazao je da je za izmjene izbornog zakona nužno provesti
presudu Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” koja se odnosi na
način uspostave Doma naroda parlamenta Federacije BiH, ali i niz
presuda Europskog suda za ljudska prava koji je utvrdio kako
ustav BiH diskriminira građane te zemlje jer im biračko pravo
ograničava temeljem njihove etničke pripadnosti ili prebivališta.
“Nisam pravnik, ali ne vidim kako je moguće izmijeniti izborni
zakon bez izmjena ustava iako HDZ tvrdi da za to ima rješenje.”,
kazao je Izetbegović.
Čović i Izetbegović potpuno su suglasni jedino u time da bi
se ovu godinu moralo iskoristiti kako bi BiH u njoj dobila status
kandidata za članstvo u EU za što je zahtjev podnijela još 2016.
godine.
Četrnaest preporuka koje je dala EU uvjetujući odobravanje tog
statusa znači usvajanje niza novih zakonskih rješenja, prije
svega onih kojima bi se regulirao sukob interesa, uredile javne
nabave koje su sada leglo korupcije i povela ozbiljnija reforma
pravosuđa posebice kroz usvajanje novog zakona o Visokom sudskom
i tužiteljskom vijeću.
