U povodu obilježavanja Nacionalnog dan borbe protiv nasilja nad ženama ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić poručila je u četvrtak kako je svaki oblik nasilja neprihvatljiv i nedopustiv i treba više raditi na prevenciji i suzbijanju bilo kakve vrste nasilja.
U izjavi novinarima ministrica Murganić podsjetila je kako se
Nacionalni dan obilježava u znak sjećanja na ubojstvo koje
se dogodilo 22. rujna 1999. godine, kada je na ročištu tijekom
brakorazvodne parnice na zagrebačkom Općinskom građanskom
sudu suprug ubio suprugu te sutkinju i odvjetnicu, a teško
ranio zapisničarku, ali i na sve druge žene koje su nasilno
izgubile svoje živote .
Problem nasilja je prisutan i u svijetu i kod nas, najviše pogađa
žene, prisutan je u svim dobnim strukturama, bez obzira
na socioekonomski status, a bez obzira na podrijetlo i
obrazovanje pojedinci mogu biti nasilnici ili žrtve.
“Vrste nasilja su različite – psihološko,
ekonomsko, fizičko, seksualno, a nasilju su najviše izložene
najranjivije i najslabije skupine, starije i osobe s
invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju. Strašno je kada se
nasilje događa u obitelji i od najbližih srodnika ili intimnih
partnera i to svakako mobilizira i senzibilizira
javnost”, istaknula je ministrica.
Upitana je li zadovoljna stanjem u pravosuđu, ministrica
Murganić rekla je kako je nasilje nad ženama i dalje prisutno u
većem postotku, a ‘crne brojke’ su i dalje visoke, jer imamo
smrtne slučajeve i time nitko ne može biti zadovoljan.
“Teško je prebacivati krivnju na jedan resor,
jer je suzbijanje nasilja dugotrajan proces u kojem svi
trebamo nastojati postizati bolje rezultate”, naglasila
je.
“Ne bilježi se pad ‘najcrnjih brojki’ u prvih šest
mjeseci ove godine – u tom razdoblju zabilježeno je šest
ubojstava, od toga pet žena, među kojima su četiri žene
ubili njihovi intimni partneri”, izvijestila je
ministrica. Navela je kako je u razdoblju od 2013.
do 2017. ubijena 91 žena, što je 47 posto svih ubojstava, a
opet 70 posto od intimnih partnera, odnosno bliskih osoba.
“Zalagali smo se za prihvaćanje Istanbulske
konvencije, jer unatoč tome što imamo dobro nacionalno
zakonodavstvo, usklađuju se strategije i donose se novi
projekti i programi i protokoli; rezultatima nismo
zadovoljni i to je prostor na kojem možemo i moramo svi
zajedno raditi”, naglasila je Murganić.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić
izjavila je kao je trend nasilja u obitelji u padu 5 do 9
posto na godišnjoj razini, međutim, svjedočimo trendu
brutalizacije obiteljskog nasilja prema ženama, a kaznena djela
su u porastu.
“Ono čemu svjedočimo je blaga penalizacija počinitelja
koji su često pušteni na uvjetnu slobodu i imamo manje od 7 posto
bezuvjetnih kazni zatvora, što smatramo iznimno niskim”,
upozorila je Ljubičić.
Svi dionici u društvu trebaju promovirati nulti
prag tolerancije na nasilje
“Zaštitne mjere su u pojedinim segmentima problematične,
najučinkovitije su udaljenje iz zajedničkog kućanstva, no
one se najmanje izriču. Najčešće se izriču mjere
psihosocijalnog tretmana koje su problematične u provedbi
zbog financijske konstrukcije, jer su na teret Državnog
proračuna”, rekla je Ljubičić.
“Želimo poručiti da svi dionici u društvu, uključujući i
medije, promoviraju nulti prag tolerancije na
nasilje”, istaknula je.
Napomenula je kako se u okviru europskog projekta,
vrijednoga 470.000 eura, prati analiza sudskih presuda,
prekršajnih i kaznenih sudova koji problematizira njihovu
penalizaciju i penalnu politiku, kao i olakšavajuće i
otežavajuće okolnosti na temelju kojih se donose odluke jesu li
presude osuđujuće ili oslobađajuće, uvjetne ili isključivo
novčane.
“Nakon toga kreće edukacija pravosudnih dužnosnika i svih
stručnih osoba koje rade sa žrtvama i počiniteljima je iznad
svih putanja i dugotrajan je proces”, pojasnila je
Ljubičić.
Dodala je kako je bilo je slučajeva da se počinitelj
oslobađa, jer je obiteljski čovjek ili je jedini hranitelj
obitelji ili je javno poznata osoba pa bi
mu osuda mogla štetiti ugledu.
“Kada svjedočimo raznim oblicima nasilja javlja se
pitanje odgovornosti i kolateralne žrtve, najčešće djece. Nasilje
treba prijavljivati i nemati strah prijavljivanja i moramo
vratiti vjeru u rad državnih institucija”, naglasila je
Ljubičić.
Dodala je kako joj se čini da su građani, nažalost, izgubili
povjerenje u rad državnih institucija.
“Žrtve su često nezadovoljne ishodom kako je pravosudni
sustav postupao prema njima ili su morale napustiti grad i regiju
s djecom, a što je za njih stresno i traumatično”,
kazala je pravobraniteljica Ljubičić.
U povodu obilježavanja Nacionalnog dan borbe protiv nasilja
nad ženama u Ministarstvu je održana i panel diskusija
“Unapređenje zaštite žrtava i međuresorne suradnje iz perspektive
Ureda Pravobranitelja”.
