Lijeva koalicija predvođena socijaldemokratima na parlamentarnim izborima u Švedskoj u nedjelju ostvarila je tijesnu pobjedu nad strankama desnog centra, dok su antimigracijski Švedski demokrati ostvarili značajan rast podrške, pokazuju privremeni podaci državne izborne komisije.
Nakon prebrojenih glasačkih listića u gotovo sva 6.004 okruga, sa
40,6 posto glasova u blagom vodstvu se nalazi vladajuća stranka
lijevog centra Socijaldemokrati premijera Stefana Lofvena, te
Zeleni i njihova parlamentarna saveznica Lijeva stranka.
S druge strane, četveročlani blok desnog centra Savez, koji se
sastoji od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra,
liberala i demokršćana, koji na mjestu premijera vidi
konzervativnog vođu Ulfa Kristerssona, trenutno osvaja 40,3 posto
glasova, pokazuju privremeni podaci državnog izbornog tijela.
Time koaliciji lijevog centra u parlamentu od 349 zastupnika
pripada 144 mjesta, a Savezu 142, a s obzirom da nitko nema
potrebnu većinu od 175 mjesta, to ukazuje na neizvjesnosti u vezi
formiranja vlade.
Nacionalistički Švedski demokrati trenutno dobivaju 17,6 posto
glasova, značajno više od prošlih izbora, kada su imali 12,9
posto podrške.
To im donosi 63 zastupnička mjesta, a njihov čelnik Jimmie
Akesson poručio je u nedjelju nakon objavljenih privremenih
rezultata kako je spreman razgovarati i surađivati sa svim
ostalim strankama, kazavši kako dobitak na ovim izborima želi
prevesti u stvarni utjecaj.
“Ostvarit ćemo ogroman utjecaj na ono što će se događati u
Švedskoj tijekom slijedećih tjedana, mjeseci i godina”, ustvrdio
je Akesson, koji je svoju stranku proglasio pobjednikom izbora.
Nada se da njegova stranka, koja se zalaže za izlazak iz EU i
obustavljanje imigracija, može imati odlučujuću ulogu u
pregovorima oko formiranja vlade.
Također, Akesson je čelniku koalicije desnog centra Kristerssonu
izazovno poručio da bira između traženja potpore od Švedskih
demokrata i još četiri godine vlade socijaldemokratskog premijera
Lofvena.
Kristersson je pak, nakon objave preliminarnih rezultata, poručio
Lofvenu da je vrijeme da odstupi sa svoje pozicije, dok je
istovremeno odbacio mogućnost suradnje s Akessonovom strankom.
“Tijekom cijelih izbora bili smo u potpunosti jasni. Savez neće
vladati ili razgovarati o tome kako formirati vladu sa Švedskim
demokratima”, poručio je Kristersson.
Loftven je kazao da ne namjerava odstupiti, pritom pozvavši
koaliciju desnog centra na međublokovsku suradnju kako bi se
našao izlaz iz političke “slijepe ulice”.
“Nijedna strana nema većinu, stoga je jedino prirodno nadići
političke podjele kako bi se moglo upravljati Švedskom”, rekao je
Lofven.
Pobornicima je poručio da su Švedski demokrati “slavili Hitlera i
rasplamsali plamen rasizma”, ustvrdivši da umjerene stranke imaju
“moralnu odgovornost” za formiranje vlade.
U jeku strahova od imigracije, Švedska je tako kao jedna od
najliberalnijih europskih država na ovim izborima doživjela
skretanje udesno.
Ultradesne stranke proteklih su godina postigle značajan uspon
širom Europe u jeku sve jačih strahova za vlastiti nacionalni
identitet i učinaka globalizacije nakon sukoba na Bliskom istoku
i u Africi.
Tako je priljev od 163.000 tražitelja azila 2015. – najviše u
Europi u odnosu prema broju stanovnika od 10 milijuna –
polarizirao i glasače u Švedskoj i razbio političke konsenzuse.
