
Bivši visoki predstavnici međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt i Wolfgang Petrich imaju suprotna stajališta o eventualnoj podjeli Kosova, koju Bildt doživljava kao "opasnost za cijelu regiju" i "otvaranje Pandorine kutije", dok Petrich rješenje kosovskog problema vidi u "administrativno-kozmetičkim korekcijama" na terenu, navode u subotu beogradski mediji
Ocjene dvojice nekadašnjih visokih dužnosnika međunarodne
zajednice u regiji ovih su dana postale aktualnije nakon što se
na razini Priština-Beograd sve češće govori o razmjeni
teritorija, razgraničenju ili podjeli Kosova kao mogućnostima
koje bi dovele do dugoročnog rješenja problema.
Bivši švedski premijer i nekadašnji visoki predstavnik za BiH
protivnik je bilo kakvih promjena postojećih granica, a
eventualnu podjelu Kosova vidi kao igranje s vatrom koja može
biti opasnost za cijelu regiju, navodi beogradski Blic, prenoseći
Bildtove ocjene u autorskom tekstu za Washington Post.
Za Bilta su novi prijedlozi o podjeli Kosova recept za
“geopolitičku nestabilnost”, “otvaranje Pandorine kutije” i rizik
za budućnost i mir u Bosni i Hercegovini te Makedoniji.
“Diskretno, srpski i albanski politički lideri istražuju
mogućnost da pomire svoje razlike razmjenom teritorija”, ocijenio
je bivši švedski premijer za Washington Post, naglašavajući kako
ideja podjela i razmjene teritorija “cirkulira već godinama u
Beogradu”, uz ocjenu da je “nedavno privukla pažnju u vodećim
albanskim krugovima”.
Bildt podsjeća da je dosadašnja politika i EU i SAD “bila veoma
jasna: granice kakve su bile u staroj Jugoslaviji trebaju ostati
na mjestu, a rješenja treba tražiti u njihovom okviru. Daljnjom
balkanizacijom Balkana regija bi se otvorila za nove konflikte i
prolivanje krvi”, upozorio je Bildt, naglasivši kako će “sve dok
ne postoji normalizacija odnosa između Srbije i Kosova, to
pitanje ograničavati potencijal obje zemlje i stabilnost u
regiji”.
Za razliku od Bildta, austrijski diplomat Wolfgang Petrich,
nekadašnji posebni izaslanik EU za Kosovo i bivši visoki
predstavnik međunarodne zajednice za BiH, sugerira da bi se
kosovski problem mogao riješiti izvjesnim geografskim
korekcijama.
Ne koristeći ni jedan od termina koji su trenutno u opticaju, ni
“podjelu” ni “razgraničenje”, Petrich koristi sintagmu
“administrativna kozmetička korekcija”.
“Ako do toga uopće dođe, riječ je o manjim kozmetičkim
korekcijama koje bi utjecale na manji broj sela u okolici
Bujanovca (na jugu Srbije) i Kosovske Mitrovice (na sjeveru
Kosova)”, objašnjava Petrich, uvjeren kako te geografske
korekcije na terenu “neće mijenjati etničku strukturu bilo koje
države te stoga neće biti mjesta negativnim efektima”.
“U pitanju je ‘novi realizam’ Balkana… Stoga, podržimo dogovor
na liniji Thaci-Vučić….”, podsjeća Blic na Petričev članak
kojim je odgovorio na tekst američkog političkog analitičara
Daniela Servera, protivnika podjele Kosova, uvjerenog da bi takav
potez prouzročio niz negativnih učinaka.
Petrič je svoje stajalište dodatno objasnio, navodi Blic, rekavši
kako je “krajnje vrijeme da se finalizira međusobno prihvatljivo
rješenje, posebno kako bi se podržali etnički Srbi na Kosovu, s
obje strane rijeke Ibra”.
On kaže kako bi “čak i nakon manjih korekcija” i Kosovo i Srbija
ostale “multietničke države s jednakim pravima i odgovornostima”.
“Dugo sam se zalagao kao stvar načela za prihvaćanje svih
postojećih granica, a i dalje se zalažem. Ali, u rijetkim
prilikama treba razmisliti dva puta”, rekao je Petrich, također i
nekadašnji austrijski veleposlanik u Beogradu.



