Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ocijenila je u četvrtak da je sastanak na vrhu šefova država ili vlada zemalja članica NATO-a bio vrlo uspješan, iako je povremeno bio vrlo napet zbog inzistiranja američkog predsjednika Donalda Trumpa da se ubrza povećanje izdvajanja za obranu
“Mislim da je bio vrlo uspješan. I ranije sam rekla da će
predsjednik Trump doći s vrlo čvrstim zahtjevima za izdvajanje
dva posto za obranu, a 20 posto od toga za modernizaciju
obrambenih snaga. Mislim da to čini s pravom jer smo se još u
Walesu 2014. obvezali da ćemo na tu razinu podići izdvajanja za
obranu. Ja bih rekla da su to za nas investicije, a ne
potrošnja”, rekla je predsjednica Grabar Kitarović nakon
summita.
Drugi dan summita NATO-a postao je u jednom trenutku dramatičan
kada je američki predsjednik Trump na sastanku NATO-a s
izaslanstvima Gruzije i Ukrajine ponovno, mimo dnevnog reda,
otvorio pitanje raspodjele tereta troškova obrane. Trump je malo
kasnio na taj sastanak, izvadio popis koliko koja članica izdvaja
za obranu i počeo čitati. Glavni tajnik Jens Stoltenberg, koji je
vodio sastanak, zamolio je čelnike Ukrajine i Gruzije da napuste
sastanak kako bi čelnici NATO-a mogli nastaviti sami.
Trump je tražio da se dva posto počne izdvajati što prije, te da
se kroz neko razdoblje to poveća na 4 posto BDP-a za obrambene
proračune. Prema diplomatskim izvorima, spominjanje 4 posto neka
je vrsta trgovačke taktike da se traži puno više da bi se dobilo
nešto više.
“Za sve nas ovih 4 posto bilo je iznenađenje jer smo se svi prije
dogovorili za dva posto do 2024. godine, što je i službeni
zaključak summita”, rekla je predsjednica Grabar Kitarović.
Ona je dodala da je Hrvatska povećala svoje obrambeni proračun,
da će ga nastaviti povećavati, da zamjenjuje istočnu tehnologiju
zapadnom te da izdvaja u onaj dio obrane koji će biti koristan u
vremenima ugroze. Najavila je da će se u NATO-u razgovarati i o
kriterijima za izračun izdvajanja za obranu, pa tako neke zemlje
u to računaju i vojne mirovine, a neke uračunavaju i ono što
ulažu u osiguranje granica. Hrvatska trenutačno za obranu izdvaja
1,33 posto BDP-a, do 2024. trebala bi dostići dva posto, ali kada
bi se uzelo u obzir ono što ulaže u sigurnost granica, što je i
dio priprema za Schengen, već sada bi to bilo preko dva posto.
Predsjednica Grabar Kitarović je izrazila zadovoljstvo što se
NATO konačno fokusirao i na svoje južno krilo, a ne samo na
istok, jer s juga dolazi puno ugroza poput dolaska terorista i
radikalnih skupina koje bi radikalizirala naša društva u bilo
kojem pravcu.
“Zato je važno širenje NATO-a, Makedonija je konačno dobila
pozivnicu i želimo da se postupak njezina pristupanja završi što
prije”, rekla je predsjednica, dodajući da je razočarana što
ponovno nije aktiviran Akcijski plan za Bosnu i Hercegovinu.
“Jučer sam na sastanku i za vrijeme večere rekla da svi imamo
odgovornost za budućnost Bosne i Hercegovine i stabilnost
jugoistoka Europe i da ne želimo da se ikada više ponovi ono što
smo jučer obilježavali – godišnjica tragedije u Srebrenici.
Podsjetila sam sve za stolom da razmišljaju o majkama i
obiteljima koje su tu izgubile svoje članove i da se to nikada
više ne ponovi”, rekla je predsjednica.
Grabar Kitarović je rekla da je američkom predsjedniku Trumpu
ukazala na potrebu potpisivanja sporazuma o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Hrvatske, što bi otvorilo
put većim ulaganjima i trgovini između dvije zemlje. Rekla je da
je zamolila Trumpa za dodatnu pomoć oko LNG terminala i
diversifikacije opskrbe energijom.
Rekla je da je razgovarala i s njemačkom kancelarkom Angelom
Merkel, ali više o regionalnim pitanjima, posebice o stanju u BiH
i izborima koji se ove jeseni tamo održavaju, o odnosima Hrvatske
i Srbije.
“Posebno sam htjela razgovarati o Inicijativi triju mora s
obzirom na to da se u pojedinim medijima javljaju insinuacije
kako se Njemačka protivi toj inicijativi i da je uperena protiv
Njemačke. Međutim, dobila sam apsolutna uvjeravanja da Njemačka
nema ništa protiv te inicijative, štoviše da razumije naša
nastojanja na izgradnji prometne, energetske i digitalne
infrastrukture”, rekla je predsjednica.
“Njemačka vidi Hrvatsku kao partnera, oni su svjesni naše
pozicije i da nitko od nas ne želi biti europska čekaonica.
Podržavaju nas za ulazak u schengenski prostor i vjerujem da ćemo
nastaviti pozitivnu suradnju u svim tim područjima”, rekla je
Grabar Kitarović.
Rekla je da je u vezi s pitanjem migracija potrebno strpljenje,
da bi to čak moglo postati i egzistencijalno pitanje Europske
unije ukoliko dođe do daljnjeg razdora.
“Hrvatske nastoji pomiriti sve strane, ali i osvijestiti da je to
naš zajednički problem i da se ne može odgovornost prebaciti na
rubne i granične države, već da svi zajedno moramo raditi na
zaštiti europskih granica”, rekla je.
