Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom srpnja (od 02. do 05. srpnja), pokazuje nekoliko vrlo zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percpeciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (cijela
Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost
53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni
pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka
vrh pripada HDZ-u s izborom od 25 posto (prema 24,8 posto iz
lipnja). SDP na drugom mjestu bilježi
izbor od 18,7 posto (u odnosu na 19,1 posto iz
lipnja). Živi zid je na trećem mjestu s
izborom od 13,4 posto (prema 13,1 posto iz lipnja), a
slijedi Most s izborom od 7,3 posto (prije
mjesec dana 7,8 posto), donosi RTL.
Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli
mjesec dvije su zabilježile međumjesečni rast (HDZ i Živi zid),
dok je za SDP i Most zabilježen međumjesečni pad izborne podrške.
U usporedbi međugodišnjih rezultata (srpanj 2018. vs. srpanj
2017.) najveći dobitnik je Živi zid sa 7,3 postotnih bodova, te
Most (0,9 postotnih bodova), dok su s druge strane dvije vodeće
stranke zabilježile međugodišnji pad izborne podrške (HDZ -9,3
postonih bodova; SDP -5,1).
Udio nedlučnih birača je porastao za 2,5 postotnih bodova (s
prošlogodišnjih 10,9 posto na sadašnjih 13,4).
Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara i ovaj
mjesec drži “Nitko” (niti jedan političar) s izborom
od 19,2 posto (prema prošlomjesečnih 24,9 posto). Na drugom se
mjestu nalazi predsjednica Grabar
Kitarović s izborom od 17,2 posto (u lipnju 15,1
posto). Premijer Plenković se zadržao na
trećem mjestu s 9,1 posto izbora (prije mjesec dana 10,2 posto).
Slijedi Ivan Sinčić koji je na četvrtom
mjestu s 5,8 posto izbora (u odnosu na lipanjskih 5,4 posto), a
odmah iza njega je s 5,7 posto izbora čelnica stranke
Glas, Anka Mrak Taritaš. Među deset
najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran
Milanović (5 posto), Ivan
Pernar (4,9 posto), Tonino
Picula(3,7 posto), Božo Petrov (3
posto) i Zlatko Hasanbegović (1,7 posto).
Zanimljivo je kako među deset najpozitivnijih hrvatskih
političara nema predsjednika najveće oporbene
stranke, Davora Bernardića koji se s 1,1
posto izbora nalazi na jedanaestom mjestu (prije mjesec dana je s
2,2 posto izbora bio na devetom mjestu). Kad je riječ o biračima
pojedinih stranaka za HDZ-ove je birače najpozitivnija
predsjednica Grabar Kitarović (s izborom od 44,2 posto), a
slijedi premijer Plenković (38,2 posto). Među glasačima SDP-a na
vrhu izbora za najpozitivnijeg političara je “Nitko” (s 21,5
posto izbora), a slijedi Anka Mrak Taritaš (s 11,7 posto) i Zoran
Milanović (11,4 posto). Davor Bernardić je za 1,4 posto glasača
SDP-a najpozitivniji hrvatski političar (i nalazi se na
petnaestom mjestu).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je
premijer Plenković s izborom od 28,7 posto
(u odnosu na 27 posto iz lipnja). Na drugo se mjesto
vratioDavor Bernardić s izborom od 14,4 posto
(u lipnju 10,0 posto). Na trećen su mjestu “svi
političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od
12,3 posto (prije mjesec dana 12,4 posto). Četvrto mjesto
drži Zlatko Hasanbegović sa 7,7 posto
izbora (u lipnju 6,2 posto), a slijedi Kolinda Grabar
Kitarović s izborom od 5,7 posto (4,9 posto u
lipnju). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih
osoba još suMilorad Pupovac (4,3
posto), Gordan Jandroković (3,8
posto), Nenad Stazić (2,9
posto), Ivan Pernar (2,4 posto)
i Martina Dalić (1,4 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog
optimizma) podupire 17 posto građanki/građana (prema 15,9 posto
iz lipnja). U ovomjesečnom istraživanju 70,4 posto ispitanika/ca
smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 75,3 posto
iz lipnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 12,6 posto građana/ki.
Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 55,6 posto
(u lipnju 47 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog
partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 31,3 posto. Među glasačima
vodeće oporbene stranke, SDP-a udio društvenih optimista je
značajno niži i iznosi svega 5 posto, dok je među glasačima Živog
zida njih 1 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom mjesecu njezina
mandata iznosi 30,5 posto (prema 30 posto iz prethodnog mjerenja
u lipnju). Kad je riječ o nepodršci
politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona
iznosi 54,3 posto (u lipnju je iznosila
57,9 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške
politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u
ovomjesečnom istraživanju
iznosi 2,17 (prije mjesec dana ocjena je
bila 2,15). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i
opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a
(3,28), dok je ona niža među glasačima glavnog
koalicijskog partnera HNS-a (2,47). Najniža je ocjena
zabilježena među glasačima Živog zida (1,66).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku,
odnosno 3,03 (u odnosu na 3,00 koliko je izmjereno početkom
lipnja). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u
ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,91 (u
lipnju 1,87).
Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec
dana je nastup naših nogometaša na SP u
Rusiji i to za 39,1 posto hrvatskih građana.
Događanja oko Agrokora su najvažnija tema
za 17,9 posto naših građana. Loši demografski
pokazatelji, iseljavanje i problem s nedostatkom radne
snage je najvažnija tema za 10,7 posto hrvatskih
građana, a odmah iza slijede rasprave oko najavljenih promjena
u mirovinskom sustavu (10,1 posto izbora).
Četiri su teme zabilježile izbor veći od 2
posto: kritike predsjednice Grabar
Kitarović na rad Vlade (2,8 posto), sukobi u
SDP-u (2,3 posto), presuda Zdravku
Mamiću i njegov bijeg u BiH (2,3 posto), te najave
poreznih izmjena (smanjenje PDV-a i doprinosa na plaće) s izborom
od 2 posto. Svi su ostali događaji zabilježili izbor manji od 2
posto.
