Danas istječe tromjesečni rok u kojemu se Europska komisija mogla opredijeliti o najavi Slovenije da će protiv Hrvatske pokrenuti tužbu pred sudom EU-a u Luksemburgu zbog neimplementiranja lanjske arbitražne presude o granici.
Mnogo je znakova da će tehnička vlada Mire Cerara, koja je na
dužnosti do izbora nove vlade, inzistirati na tužbi bez obzira na
rezerviranost koju je u sporu Ljubljane i Zagreba iskazivala
Komisija, navode u ponedjeljak slovenski mediji.
“Niti godinu dana nakon što je arbitražna presuda donesena nema
nikakvog proboja prema njenoj implementaciji. Znakovi da će vrh
Europske komisije zbog političkih kalkulacija popuštati Hrvatskoj
sada su se obistinili, jer Bruxelles ne želi upotrijebiti
instrumente pritiska na Zagreb kojima raspolaže”, navodi u
komentaru ljubljansko “Delo” od ponedjeljka.
Kako navodi Slovenska tiskovna agencija STA, Europska
komisija do danas se nije očitovala o namjeri Slovenije da tuži
Hrvatsku zbog navodnog kršenja europskog i međunarodnog prava, a
budući da se njena reakcija niti ne očekuje, Slovenija formalno
već od utorka ima mogućnost samostalno predati arbitražni spor s
Hrvatskom sudu EU-a u Luksemburgu, kako je od samoga početka i
najavljivala vlada premijera Mire Cerara koja je pri završetku
svog četvorogodišnjeg mandata.
Kako u vezi sa stajalištem Bruxellesa navodi ljubljansko “Delo”,
tumačenjem da je granični prijepor dviju članica bilateralno
pitanje Komisija u konkretnom slovensko-hrvatskom slučaju “nije
zauzela neutralnu poziciju nego se stavila na hrvatsku stranu”,
što je, kako dodaje, blisko i ocjeni Cerarove vlade da na spor
nije gledala kao na pravni problem, kako ga tumači Ljubljana,
nego je djelovala politički “vodeći računa o stranačkim bojama”,
navodi list, ponavljajući tako u Sloveniji česte teze o navodnoj
političkoj pristranosti u korist Hrvatske, zbog dominacije
Europske pučke stranke (EPP) na na vrhu europskih institucija.
List navodi da u takvim okolnostima Sloveniji ne prostaje drugo
nego Hrvatsku tužiti sudu EU-a, pri čemu je, kako podsjeća, Cerar
do sada imao političku potporu stranaka.
Slovenska politika je do sada jedinstveno inzistirala da mora
nastaviti započete pravne postupke. Hrvatsko očekivanje da će
neki drugačiji raspored političkih snaga nakon izbora u Sloveniji
to promijeniti i da će se otvoriti novi pregovori o sadržaju
arbitraže čini se nerealnim. Zato je put prema tužbi jedino što u
sadašnjim okolnostima preostaje Sloveniji, iako je u Uniji
nepoželjno da se članice međusobno tuže”, ocjenjuje se u
komentaru “Dela”.
Takva bi tužba, navodi list, zapravo “”depolitizirala” arbitražni
spor i opet ga vratila u “pravne” okvire, navodi list.
Tužba nije bez rizika jer takvog predmeta na europskom sudu još
nisu imali, ali bi se cijela priča time depolitizirala.
Manevarski prostor Slovenije tužbom bi se proširio, a za Hrvatsku
se ne bi zatvorila vrata u traženju nekog kreativnog rješenja
koje bi omogućilo da dođe do implementacije presude, a da se
Hrvatskoj ipak pruži častan izlazak iz situacije.
U protivnom, došlo bi do latentnog sukoba Ljubljane i Zagreba,
koji bi za koju godinu primorao Ljubljanu da možda blokira ulazak
Hrvatske u Schengen ili eurozonu, a to ne bi bilo ni u čijem
interesu, zaključuje vodeći slovenski list.
Slovenija je pokrenula postupak pred Europskom komisijom u skladu
s člankom 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, tvrdeći
da Hrvatska, nepriznanjem i neprovedbom arbitražne odluke od 29.
lipnja 2017., krši pravo Europske unije, što Hrvatska
argumentirano negira i što je na zahtjev Komisije naglasila i
prilikom usmenog očitovanja o najavi slovenske tužbe.
Suprotno Sloveniji, koja tvrdi da je Hrvatska odbijanjem
arbitražnog rješenja kršila europsko i međunarodno pravo te da je
zato loš uzor zemljama na jugoistoku Europe koje i same imaju
međusobne sporove a žele u EU, Hrvatska je u svom očitovanju pred
Komisijom navela da je iz arbitražnog postupka, u koji je pred
ulazak u EU ušla u dobroj vjeri, izašla nakon što ga je Slovenija
kompromitirala i tako mu oduzela vjerodostojnost, ali da je
otvorena za razgovore o rješenju bilateralnog spora, bilateralno
ili pred nekom međunarodnom pravnom ustanovom.
