Na stranu politička strana priče afere Hotmail i odgovornost aktera - postavlja se pitanje kako je povjerljiva komunikacija potpredsjednice Vlade dospjela u medije?
I sama Martina Dalić misli da je objava njezinih
mailova kazneno djelo. Slučaj češlja Državno odvjetništvo, dok
stručnjaci sumnjaju kako je navjerojatnije netko iz
skupineBorg – bio krtica, javlja RTL.
Na odlasku iz Vlade Martina Dalić je zavapila: “Očekujem isto
tako da će biti istraženo tko je točno objavio fragmente
komunikacije potpredsjednice Vlade”.
Odgovor na pitanje hoće li MUP uslišiti
posljednju želju ministrice u odlasku i pokrenuti istragu, od
ministra Božinovića danas nismo dobili,
ali koalicijski partneri imaju svoje informacije.
“Imam neke informacije da traže materijale, tako da su svoj posao
već počeli raditi”, otkrio je danas predsjednik
HSLS-a Darinko Kosor.
A istraga bi trebala dokazati je li u pitanju nekakav
sofisticirani hakerski napad ili su mailovi u javnost pušteni
ciljano.
“Moje mišljenje je da je jako mala vjerojatnost da je netko
stvarno hakerski provalio na mail server i došao do tih mail
poruka. Druga varijanta je da je izvršen neki napad tipa social
engineeringa uz pomoć kojeg su došli ili do mailova ili do
zaporki”, pojašnjava Zlatan Morić,
informacijski stručnjak.
Ipak, tvrdi način na koji su novinari došli do prepiske je
vjerojatno puno manje dramatičan. Sličnog mišljenja odmah nakon
izbijanja afere bio je i bivši šef SOA-ine prethodnice.
“Jedna od članica te grupe je slaba karika preko koje su ti
mailovi ili što je već bilo predmet komunikacije iscurili vani”,
kazao je Smiljan Reljić, bivši ravnatelj
SUZUP-a.
Ranku Ostojiću nije jasno kako su novinari bili
brži od represivnog aparata. Proziva Sigurnosno obavještajnu
agenciju koja je pretraživala elektroničku poštu Martine Dalić
kada ju je Ivica Todorić optužio za prijetnje.
“Kako tada nije bilo vidljivo da postoje ne samo nezakonitosti
nego situacije u kojima je vrlo jasno bilo da grupacija koju
popularno zovemo Borg radi nešto što je apsolutno protiv interesa
RH?”, upitao je Ostojić.
No, Ostojića demantira Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu.
Prema njemu, SOA za prikupljanje podataka
u istrazi mora imat sudski nalog sa specificiranim ciljem
potrage. U ovom slučaju su umjesto naloga imali zahtjev
korisnika, odnosno nalog premijera i ministrice, ali ni tada nisu
imali zakonske ovlasti pretraživati bilo što osim eventualne
prijetnje Ivanu Crnjcu.
