Saborski klubovi dali su u četvrtak nepodijeljenu podršku prijedlogu Zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga, no i upozorili kako je važno jasno definirati potrebna sredstva za njegovu provedbu te sustavno razvijati svijest o činjenici da se "jednim klikom miša može urušiti sve"
“Zakon se oslanja na strategiju kibernetičke
sigurnosti iz 2015. Predstavlja logičan slijed kako bi se uvela
sigurnost za građane i gospodarske subjekte te državne
institucije u cjelini“, poručio je državni tajnik
Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić.
SDP-ovca Gordana Marasa brinulo je kakvo je trenutno stanje u
Hrvatskoj te postaje li ona predloženim odredbama sigurnije
mjesto, kada je riječ o kibernetičkom kriminalu.
“Točno je naveden podatak od devet dosadašnjih napada iz
javnog izvješća Sigurnosno obavještajne agencije. Treba
napomenuti da se to odnosilo samo na državne institucije. Ono što
se ovim zakonom rješava je da ključni davatelji usluga nisu samo
u državnom sektoru, to se sada počinje odnositi i na sve one
druge koji se nalaze u prostorima energetike, električne
energije, nafte, plina, prijevoza – zračnog, željezničkog,
vodnog, cestovnog, bankarstva, infrastrukture, financijskog
tržišta. Jednako tako zdravstveni sektor, opskrba
vodom“, naveo je SDP-ov Ranko Ostojić, predsjednik
saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Naglasio je i kako treba razvijati svijest o činjenici da se
“jednim klikom miša može urušiti sve”.
Predloženim zakonom ispunjava se obveza implementacije
Direktive o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti
mrežnih i informacijskih sustava čime bi se trebali stvoriti
preduvjeti za uspješno stvaranje sigurnog digitalnog društva.
Direktiva je usmjerena prema dvije skupine obveznika. Prvu
skupinu čine operatori koji pružaju ključne usluga za društvo i
nacionalnu ekonomiju, a drugu skupinu obveznika primjene mjera
utvrđenih direktivom čine davatelji digitalnih usluga.
Petrijevčanin Vuksanović: 51 posto europskih građana nema
elementarno razumijevanje o kibernetičkim prijetnjama
HDZ-ova Irena Petrijevčanin Vuksanović iznijela je podatak iz EU
istraživanja prema kojem čak 51 posto europskih građana nema
elementarne informacije o kibernetičkim prijetnjama, a 69 posto
nema elementarno razumijevanje o izloženosti rizicima u
pogledu kibernetičke sigurnosti.
SDP-ovac Boris Lalovac ističe kako su državi potrebna puno
značajnija i veća sredstva da bi se uopće mogli nositi sa svima
onima koji će sudjelovati u takvim napadima.
“Vidim da ovdje u samom Zakonu nije navedeno koji je to
iznos sredstava“, kazao je Lalovac.
“Proračun je prilično velik, a koliko sam ja upoznata
omogućena su sredstva iz dva fonda iz CEF-a i GrowCERT-a tako da
su ona na raspolaganju već ove godine jer bez novca nema ni
provedbe ovih akcija“, kazala je Petrijevčanin
Vuksanović.
Vesna Pusić (Glas) podsjetila je na jučerašnju sudsku odluku
kojom se zabranjuje rad Cambridge analitika.
“Instituciji, za koju se sada već otvoreno govori da je
bitno utjecala na rezultate američkih izbora… Skupili su
podatke za 200 milijuna ljudi, s tezom, da s preko 60 objava,
lajkova i hejtova, mogu predvidjeti 80 posto kako će netko
glasati, sa 150 mogu predvidjeti u potpunosti, dakle s minimalnim
odstupanjima i onda na taj način naravno ciljaju i planiraju tu
kampanju“, rekla je Pusić.
U tom kontekstu smatra da u zakonu nema korištenje kibernetičkih
podataka iz cyber sfere za politički utjecaj i političku
disrupciju.
“To nema nikakvog razloga da ne bude… ja bih se dala
kladiti da toga ima i u Hrvatskoj“, zaključila je.
