Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila Nacionalni program reformi za 2018. godinu i plan konvergencije za iduće trogodišnje razdoblje koji sadrže tri ključna cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila Nacionalni
program reformi za 2018. godinu i plan konvergencije za
iduće trogodišnje razdoblje koji sadrže tri ključna
cilja – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje
obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je na početku sjednice Vlade
da je Nacionalni program reformi strateški dokument, koji sadrži
tri ključna cilja – jačanje konkurentnosti gospodarstva,
povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih
financija – te da je sada pravi trenutak za provođenje
strukturnih reformi.
“To su ciljevi koji su temeljeni i na našem političkom programu
kao Vlade i u skladu su s preporukama iz izvješća Europske
komisije. Želimo da ovaj dokument bude pokretač brojnih reformi u
2018. godini i u prvoj polovini 2019.”, izjavio je.
Za ostvarivanje tih ciljeva planirano je 59 mjera u 11 reformskih
područja.
Ovo je pravi okvir i pravi trenutak za provođenje strukturnih
reformi, smatra Plenković, jer ministri znaju što su strateški
prioriteti, dok su gospodarski rast i i drugi
makroekonomski pokazatelji povoljni. Plenković smatra da je
sada pravi trenutak za ključne iskorake i zbog toga što u ovoj
godini nisu predviđeni izbori.
“Očekujem isto tako i izvanredne rezultate u još jednoj
turističkoj sezoni koja će sigurno dati dodatni ekonomski
poticaj”, zaključio je Plenković.
Očekuje se usporavanje rasta BDP-a
U programu konvergencije za ovu godinu se projicira stopa
gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u
2020. i u 2021 godini po 2,5 posto.
U Vladi taj okvir ocjenjuju konzervativnim i naglašavaju da su
2016. i 2017. nadmašena očekivanja te da je konzervativni princip
imao odjeka u investicijskoj javnosti.
Što se tiče proračuna opće države za ovu godinu, u Vladi
ostaju pri originalnom planu koji predviđa deficit od 0,5 posto
bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon što je u 2017. po prvi puta
ostvaren suficit od 0,8 posto BDP-a ili 2,7 milijardi kuna.
Za iduću godinu projicira se deficit od 0,4 posto, potom
“nula” za 2020. te 0,5 postotni suficit u 2021. godini.
Do 2021. javni dug pada sa 78 na 66 posto
BDP-a
U vezi javnog duga, osnovi scenarij njegova smanjenja za 12
postotnih bodova do 2021. godine temelji se na gospodarskom
rastu, konsolidaciji i aktivaciji državne imovine.
Krajem 2017. javni dug iznosio je 78 posto BDP-a. Time je u
posljednje dvije godine udio duga u BDP-u smanjen za gotovo 6
postotnih bodova, a uštede na kamatama iznosile su 2 milijarde
kuna.
Za ovu godinu planira se smanjenje javnog duga na 75,1 posto
BDP-a, potom u 2019. na 72,2 posto, a do 2021. na 66 posto BDP-a.
Iz današnje perspektive, to je realno, ocjenjuju u Vladi.
Očekuje se i daljnje smanjenje troška za kamate. Godine 2015.
kamate su iznosile 3,3 posto BDP-a, 2017. godine 2,7 posto, a
prema projekcijama iz plana konvergencije u srednjem bi roku
trebale biti ispod dva posto BDP-a.
Vlada do kraja travnja mora u Europsku komisiju poslati
nacionalni program reformi, kao i program konvergencije RH.
Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe
ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije
određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne
politike.
Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i
usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa
zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo
nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i “zamrzavanje”
sredstava EU-a za državu članicu.
Mjere za jačanje konkurentnosti
Među planiranih 59 mjera u 11 reformskih područja navodi se niz
mjera za jačanje konkurentnosti, a u sklopu toga je i
porezno rasterećenje, čije detalje tek treba definirati.
Prije toga provest će se analiza kako dodatno porezno rasteretiti
građane i kompanije do 2 milijarde kuna. Pritom će se voditi
računa da porez na dohodak, koji je izvor prihoda za jedinice
lokalne samouprave, ne bude prvi na dnevnom redu.
Kod poreza na dobit postoji prostor za porezno rasterećenje,
no treba povesti kvalitetnu analizu kako to izvesti. Pritom
pitanje poreznog opterećenja nije samo pitanje porezne stope, već
i drugih detalja, kao primjerice nedavnog ukidanja oporezivanja
troška smještaja i hrane za sezonske radnike.
U novom Nacionalnom programu reformi, pak, ne spominje se
uvođenje poreza na nekretnine, ali je ‘na stolu’ smanjenje opće
stope PDV-a.
Između ostalog Vlada do kraja ove godine planira donijeti
strategiju digitalne transformacije gospodarstva, planira se
i povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoja 1,4 posto
BDP-a do 2020. kroz porezne olakšice poslovnom sektoru na dobit i
dohodak te će se nastaviti s daljnjim administrativnim
rasterećenjem gospodarstva za okvirno 30 posto izmjerenih
troškova, ali i sa smanjivanjem neporeznih davanja za oko 10
posto ukupnog opterećenja.
Nastavlja se liberalizacija tržišta usluga čiji je srednjoročni
cilj potaknuti povećanje produktivnosti gospodarstva za okvirno 5
posto s dodatnih barem 100 mjera kroz deregulaciju 24 profesije
do kraja 2019.
Do kraja 2018. će se uvesti jedinstveni elektronički postupak za
pokretanje poslovanja u maksimalno tri dana, kao i
potpuno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave.
Planira se i okrupniti javne isporučitelje vodnih usluga javne
vodoopskrbe i javne odvodnje s ciljem učinkovitog upravljanja
infrastrukturom, kao i ujednačavanja cijena vodne usluge na
jednom uslužnom području.
U javnoj upravi planira se do rujna ove godine donijeti novi
zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Taj novi
model podrazumijeva uvođenje sustava platnih stupnjeva i
platnih razreda, a počivat će na načelima depolitizacije,
promoviranja kompetencija, stručnosti, radnih rezultata i
odgovornosti prema rezultatima rada.
Program restrukturiranja prometnog sektora
Nacionalni program reformi sadrži restrukturiranje u sektoru
prometa, odnosno cesta i HŽ-a te potragu za strateškim partnerom
za Croatia Airlines, kao i uređivanje pitanja pomorskog dobra i
turističkog zemljišta, o čemu se zakonski tekstovi
pripremaju.
Kod restrukturiranja željeznice priprema se opsežan program
usmjeren poboljšanju poslovanja HŽ Infrastrukture i HŽ Carga, te
se, slično kao i za cestarski sektor, i za željeznički priprema
projekt sa Svjetskom bankom.
Ove godine pristupa se i izmjenama Zakona o mirovinskom
osiguranju i Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
Tako se u svrhu poticanja dužeg ostanka u svijetu rada
razmatra izmjena zakona o mirovinskom osiguranju kojom će se
postupno ubrzati izjednačavanje dobi za prijevremenu i starosnu
mirovinu za žene i muškarce te postupno ubrzati podizanje
dobi na 67 godina za žene i muškarce.
Ujedno se razmatra povećanje tzv. penalizacije prijevremenog
umirovljenja i proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i
primati mirovinu. Proširenjem kruga umirovljenika koji mogu
raditi uz korištenje mirovine omogućit će se još nekim
kategorijama umirovljenika da uz mirovinu ostvare dodatan prihod
u starosti.
U cilju provedbe mjere unaprjeđivanja kapitaliziranog mirovinskog
sustava planiraju se provesti izmjene Zakona o dobrovoljnim
mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim
društvima.
Što se pravosuđa tiče, priprema se reorganizacija mreže
sudova, smanjit će se broj općinskih i prekršajnih sudova s 46 na
34 općinska suda. Provedbom Akcijskog plana za smanjenje broja
predmeta starijih od 10 godina na općinskim i trgovačkim sudovima
očekuje se 20-postotno smanjenje broja predmeta.
U dijelu koji se odnosi na bolje povezivanje obrazovanja s
tržištem rada ističe se provedba pilot faze kurikularne reforme
je prvi od koraka prema ostvarenju cilja cjelovite kurikularne
reforme – 72 škole će sudjelovati u pilot fazi kurikularne
reforme, a 151 škola u projektu e-Škola.
Pristupit će se i izmjenama i dopunama Zakona o obrtu te
podzakonskih akata vezanih uz provedbu naukovanja.
Demografska obnova
Oko demografske obnove Vlada planira unaprjeđenjem zakonske
regulative u području doplatka za djecu omogućiti podizanje
razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na
doplatak za djecu sa 50 na 70 posto proračunske
osnovice, kako bi se proširio krug potencijalnih korisnika
doplatka za djecu te time i djece za koju se ostvaruje pravo na
doplatak za djecu, kao i potencijalnih korisnika pronatalitetnog
dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu za treće i
četvrto dijete.
Među ostalim, najavljena je i izrada novog Zakon o
socijalnoj skrbi te će se provesti integracija upravljanja
socijalnim naknadama kako bi se osigurao transparentan sustav
socijalnih naknada (s podacima o vrsti i iznosu naknada za svakog
korisnika).
U zdravstvu se nastavlja reforma bolničkog sustava kroz
funkcionalnu integraciju bolnica (do sada je sklopljeno 6
ugovora/12 bolnica, u planu je sklopiti ugovore za još 5
bolnica). Također, novim zakonskim prijedlogom uspostavit će
se novi sustav određivanja cijena lijekova koji se izdaju na
recept.
