Hrvatska i Bugarska dijele sličnu nedavnu povijest tranzicije te se suočavaju s istim problemima koje potiče i njihovo okruženje, rekla je u srijedu u Sofiji predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tijekom susreta s predstavnicima hrvatske manjine u Bugarskoj.
“Hrvatska i Bugarska su prošle sličnu, barem nedavnu povijest,
kad je riječ o tranziciji iz sustava koji je bio nedemokratski u
onaj demokratski, te iz centralno planiranog u tržišno
gospodarstvo”, rekla je predsjednica.
Dvije države se i “suočavaju sa sličnim izazovima u današnjem
postrecesijskom razdoblju kad bismo željeli ostvariti što je
moguće veći rast gospodarstva u svojim domovinama i kako bismo
prije svega sačuvali svoje ljude”, rekla je predsjednica dodajući
da su ti problemi prvenstveno depopulacija i odlazak ljudi,
pogotovo mladih.
“Na nama je da stvorimo takve uvjete da nam mladi ljudi ostaju i
da se vraćaju u domovine, da dobiju dobro plaćene poslove i
da životni uvjeti budu među najprosperitetnijima u
svijetu”.
Predsjednica je u srijedu boravila u službenom jednodnevnom
posjetu Bugarskoj gdje se susrela s predsjednikom Rumenom
Radevim, premijerom Bojkom Borisovim i predsjednicom Narodnog
sobranja Cvetom Karajančevom. U poslijepodnevnim satima se u
prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Sofiji susrela s
predstavnicima hrvatske manjine, što je učinila i tijekom svog
prošlog posjeta toj zemlji 2016.
U Bugarskoj živi malobrojna hrvatska etnička skupina koja
podrijetlo uglavnom vuče od janjevačkih Hrvata s Kosova. Prema
raspoloživim informacijama u Bugarskoj živi oko 300 obitelji
hrvatskog podrijetla, a neki podaci govore o između nekoliko
stotina do nekoliko tisuća ljudi, otkrio je ured
predsjednice.
U posljednjem desetljeću bilježi se dolazak mlađih generacija
Hrvata u toj državi zbog zaposlenja, školovanja i sklapanja
braka, a hrvatsko veleposlanstvo ima popis od oko trideset takvih
osoba.
Hrvati u Bugarskoj nemaju priznat status nacionalne manjine jer
Sofija zastupa ustavni princip jedinstvene nacije i ne priznaje
svojim građanima nikakvo drugo etničko porijeklo, što je
posljedica povijesnih okolnosti vezanih za tursku manjinu.
S druge strane, u Hrvatskoj je popisano 350 pripadnika bugarske
nacionalne manjine koji imaju i svog predstavnika u Saboru.
“Iznimno bitan dio svakog mojeg posjeta inozemstvu jest i susret
s hrvatskom zajednicom, pa mi je drago da se susrećem s vama
Hrvaticama i Hrvatima i svim našim prijateljima ovdje u
Bugarskoj”, poručila je Grabar-Kitarović okupljenim pripadnicima
hrvatske manjine.
Jedan od bugarskih dužnosnika s kojima se predsjednica sastala u
srijedu “rekao je kako bi Hrvatska i Bugarska, da su u nekom
drugom zemljopisnom području, vjerojatno pripadale među
najrazvijenije države svijeta”, otkrila je Grabar-Kitarović.
“Njegovo je mišljenje bilo da nas naše geografsko okruženje zbog
nestabilnosti pomalo vuče i utječe na gospodarstvo”, kazala je.
“No kako čovjek ne može birati vlastitu obitelj, tako ne može
birati ni okruženje u kojem je država izrasla, dakle na nama je
da mijenjamo ne samo sebe nego i svoju okolinu”.
Treba stvoriti uvjete “za nova ulaganja i pravnu sigurnost i
odsutstvo korupcije, za transparentnost, efikasnost i rješavanje
mentaliteta koji smo naslijedili kako bi doista zajedno kročili u
neku bolju budućnost za sve naše države”, a najbolji most
razumijevanja jesu upravo manjinske zajednice, poručila je
predsjednica.
Hrvatska i Bugarska za područje jugoistoka Europe “mogu doista
učiniti puno više nego što bi se možda očekivalo od država naše
geografske veličine i po broju stanovnika”, zaključila je
Grabar-Kitarović.
