Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić danas stiže u dugoočekivani posjet Hrvatskoj koji bi trebao ublažiti napetosti u odnosima dviju država, ali je prije toga ukazao i na neka raizlaženja među glavnim kreatorima hrvatske vanjske politike.
Vučića je u u posjet prije dva tjedna pozvala hrvatska
predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, sa željom da dvije države
“nadiđu prijepore i događaje koji nas drže taocima prošlosti i
time otvore novu stranicu u odnosima”.
Do njihova susreta dolazi manje od dvije godine od sastanka u
Srbiji u lipnju 2016. kada su potpisali tzv. Subotičku
deklaraciju o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja
između Srbije i Hrvatske.
No, svi krupni problemi koji su postojali tada i danas stoje na
putu potpunoj normalizaciji odnosa dviju država, opterećenih
teškim naslijeđem rata i raspada zajedničke države 1990-tih.
Najmoćniji čovjek Srbije trebao je u Zagreb doći krajem 2017.,
ali je posjet odgođen zbog nezadovoljstva službenog Zagreba što
je u Beogradu podignut spomenik majoru JNA Milanu Tepiću koji je
sudjelovao u napadima na Hrvatsku.
Vučić u Hrvatsku stiže u vrijeme eskalacije napetosti nakon
nedavne srbijanske izložbe o ustaškom logoru Jasenovac u sjedištu
UN-a u New Yorku, kao i zapaljive retorike srbijanskog ministra
obrane Aleksandra Vulina i njegove vizija “ustaša koji Vučića
čekaju u centru Zagreba”.
Zbog najavljenih prosvjeda hrvatskih ratnih veterana protiv
Vučića, srbijanski ministar policije Nebojša Stefanović nazvao je
posjet “rizičnim” i sugerirao da bi mu sigurnost u Zagrebu mogla
biti ugrožena.
No, njegov hrvatski kolega Davor Božinović uvjerava kako hrvatske
institucije imaju veliko iskustvo u organizaciji međunarodnih
skupova i dočeka stranih državnika te javnost može biti
mirna.
Srbijanski će predsjednik u Zagrebu imati bogati program. Osim
središnjeg susreta s Grabar-Kitarović na Pantovčaku, Vučić će
pohoditi i Banske dvore, Sabor, Hrvatsku gospodarsku komoru i
Mitropoliju zagrebačko-ljubljansku. U utorak će obići lokalne
Srbe u Vrginmostu.
Prema usuglašenom dnevnom redu, Grabar-Kitarović i Vučić
razgovarat će o otkrivanju sudbine 1945 nestalih osoba, povratu
kulturnog blaga opljačkanog u Hrvatskoj za vrijeme rata, suradnji
u progonu osumnjičenih ratnih zločinaca, položaju manjina i
neriješenoj granici.
“Bude li rezultat tog posjeta rasvjetljavanje sudbine i
jednog našeg nestalog branitelja ili civila, smatrat ću ga
uspješnim’, kazala je Grabar Kitarović prije dva
tjedna.
“Često se ovakvi susreti nazivaju povijesnima, no mi
smatramo da se radi o pozitivnom iskoraku. Hoće li biti povijesni
ili ne vidjet će se nakon posjeta”, rekao je u petak
izvor s Pantovčaka.
Jačanje gospodarskih odnosa i važnost suradnje Beograda i Zagreba
za jugoistočnu Europu također će biti teme sastanka dvoje
predsjednika te izaslanstava dviju država u kojima će biti
nekoliko ministara i koordinatori za rješavanje otvorenih
pitanja. Na Pantovčaku posebno ističu da će se razgovorima
priključiti i predstavnici manjina te udruga nestalih.
Ratna odšteta i isprika
Na dnevnom redu razgovora u uredu Predsjednice, međutim, neće
biti ratna odšteta za agresiju na Hrvatsku i Vučićeve isprike za
tu agresiju, dvije teme koje su u javnosti proteklih dana
otvorili premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir
Krstičević.
Na Pantovčaku objašnjavaju da ratna odšteta nije među temama koje
su ovih dana usuglašavali Pantovčak i Banski dvori i koje su
tihom diplomacijom dogovorene s Beogradom.
Isto se odnosi i na moguću ispriku srbijanskog predsjednika, koju
je tražio Krstičević, a za koju na Pantovčaku kažu da je “osoban
čin koji se ne može od nikoga tražiti”.
Upitani zašto je onda Plenković na sjednici vlade otvorio pitanje
ratne odštete, suradnici Grabar-Kitarović kažu da to “treba
pitati njega”. “To pitanje u ovome trenutku nije tema”, rekao je
izvor koji je želio ostati anoniman.
Pošto će se Plenković i Vučić sastati u ponedjeljak popodne,
ostaje za vidjeti smatra li i hrvatski premijer da tu temu zasad
ne treba otvarati. Vučić je u nedjelju, dan uoči puta u Zagreb
rekao da za Srbiju nema tabu-tema i da će Plenković dobiti
“odgovoran i ozbiljan odgovor”.
Sumnju u to je li pravi trenutak za Vučićev posjet neizravno je
krajem siječnja izrazilo ministarstvo vanjskih i europskih
ocijenivši da rješavanju otvorenih pitanja ne pridonose postupci
srbijanske strane poput “propagandističke i manipulativne izložbe
o Jasenovcu”.
U toj perspektivi gledamo i procjenu pravog trenutka za susrete
visokih dužnosnika, komentirali su na Zrinjevcu predsjedničin
poziv srbijanskom predsjedniku.
Bliski suradnici Grabar-Kitarović tvrde da braniteljske udruge
podupiru susret dvoje šefova država. Ipak, neke su veteranske
organizacije za ponedjeljak najavile prosvjede protiv Vučića,
koji je 90-ih poticao lokalne Srbe na pobunu protiv hrvatskih
vlasti.
Svi građani imaju pravo na prosvjed koji međutim mora biti
dostojanstven, kaže dužnosnik na najavu demonstracija u kojima će
sudjelovati i krovna braniteljska udruge HVIDR-a predvođena
HDZ-ovim saborskim zastupnikom Josipom Đakićem.
Srbijanski predsjednik je rekao da ga se ne tiče to što će ga
netko nazvati “četnikom” i da dolazi s porukama mira i
stabilnosti, ali ističe da “Srbija neće biti slabija da bi
(netko) drugi bio zadovoljan”.
Najavljujući prosvjed protiv Vučića, udruga udovica hrvatskih
ratnih veterana objavila je kako Hrvatska u Vučiću
nema iskrenog i odgovornog sugovornika za rješavanje brojnih
problema, jer se radi o “notornom četničkom zločincu, koji ni
danas, u umivenoj formi, ne odustaje od velikosrpskih ideja”.
