Izmjenama Zakona o najmu stanova, koje je Vlada u četvrtak sa sjednice uputila u saborsku proceduru, rješava se problem koji postoji već 20 godina i postiže se pravična ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar.
“Hrvatska ovime rješava problem iz 1998. godine na
pravičan i održiv način te postiže ravnotežu između
suprotstavljenih interesa vlasnika stanova (najmodavaca) i
zaštićenih najmoprimaca, uz aktivnu ulogu države”, rekao
je Štromar obrazlažući prijedlog izmjena zakona.
Vlasnici stanova, prema prijedlogu izmjena
zakona, dobivaju točan datum od kad mogu u potpunosti
slobodno raspolagati svojom nekretninom, a do tada im se postupno
povećava zaštićena najamnina u razdoblju od pet godina od
stupanja zakona na snagu.
Zaštićeni najmoprimci, nakon što im istekne taj status, kroz
pet godina dobivaju državnu subvenciju pri plaćanju tržišne
cijene najamnine, uz imovinski i površinski cenzus.
Za subvencioniranje razlike do tržišne najamnine iz proračuna će
biti osigurano 40,5 milijuna kuna, a iz proračuna jedinica
lokalne samouprave 2,7 milijuna kuna, naveo je Štromar.
Zaštićena najamnina postupno bi se povećavala od 1. srpnja
2018. do 30. lipnja 2023. godine, kada prestaje pravo
najmoprimaca i zaštićenog podstanara na zaštićenu najamninu, ali
im ostaje pravo prvokupa stana (od 1. srpnja 2023. godine).
Određuje se i obveza plaćanja razlike između povećane i zaštićene
najamnine za korisnike stanova koji ih koriste temeljem
propisa o pravima hrvatskih branitelja i primatelja socijalne
pomoći (od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2023. godine).
Propisuje se i pravo na subvenciju slobodno dogovorne najamnine
najmoprimcima i zaštićenim podstanarima čiji je neto dohodak po
članu domaćinstva manji od polovice prosječne plaće, a prema
veličini odgovarajućeg stana i to za razdoblje od 1. srpnja 2023.
do 30. lipnja 2028. godine.
Predloženim izmjenama, dodao je Štromar, popunjava se pravna
praznina nakon donošenja odluke Ustavnoga suda 1998. godine, koja
se odnosi na otkaz ugovora o najmu stanova i osiguranja
najmoprimcu drugog odgovarajućeg stana, a otklanjaju se i rizici
Republike Hrvatske zbog neprovođenja odluke Europskog suda za
ljudska prava.
Riječ je o presudi iz 2014. godine koji je Sergej
Statileo podnio protiv Hrvatske Sudu na temelju Konvencije
za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda za povredu
vlasničkih prava zbog nemogućnost da naplati odgovarajuću
najamninu. Sud je odlučio da mu Hrvatska treba isplatiti 10.550
eura.
Izmjenama zakona uređuje se i pravna zaštita zaštićenog
najmoprimca u slučaju otkaza ugovora o najmu stana.
Ministar uprave Lovro Kuščević izrazio je zadovoljstvo
predloženim izmjenama jer se njima, kazao je, konačno rješava
pitanje nepravedno oduzete imovine za vrijeme komunističke
vladavine.
“Dat će se obeštećenje vlasnicima tih stanova, a i na
jedan primjeren način se postavljamo prema najmoprimcima koji
neće biti izbačeni na ulicu, već se država brine o njima u jednom
dužem razdoblju”, kazao je.
Usvojen plan prijema osoblja u OS za ovu godinu
Vlada je usvojila i plan prijema osoblja u Oružane snage u ovoj
godini kojim se predviđa prijem 1409 osoba i to 836 s
tržišta rada, dok ih 573 već u obrambenom sustavu i njima se samo
mijenja kategorija unutar vojnog osoblja.
Planom se predlaže da se, uz 836 osoba s tržišta rada, putem
javnog natječaja primi 800 vojnika i mornara s kojima će s
potpisati ugovor i to iz naraštaja dragovoljnog vojnog
osposobljavanja, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar obrane
Damir Krstičević.
Plan obuhvaća i prijem 33 kandidata za časnike s tržišta rada za
nedostajuće struke (doktori medicine, magistri fizike,
zrakoplovno inženjerstvo i aeronautika) te jednog višeg
savjetnika i dvije osobe za suradnička i znanstvena nastavna
zvanja, za provedbu studijskih programa na HVU “Dr. Franjo
Tuđman”.
