Dan prije no što je Donald Trump 12. siječnja dao ultimatum oko "ispravljanja" nuklearnog sporazuma s Iranom, čelnici europskih sila susreli su se s iranskim ministrom vanjskih poslova kako bi iskazali potporu tom dogovoru, no to nije ublažilo protivljenje američkog predsjednika, otkrili su američki i europski dužnosnici
Trump je 12. siječnja zaprijetio da će se Sjedinjene Države
povući iz tog sporazuma ukoliko se ne isprave njegove “ogromne
manjkavosti”, istaknuvši da odustaje od nuklearnih sankcija
protiv Irana po posljednji put kako bi Washingtonu i njegovim
saveznicima dao priliku da poprave “strašne” nedostatke
nuklearnog sporazuma iz 2015. koji su osim SAD-a potpisali Iran,
Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i
Njemačka.
Američki čelnik svojim je saveznicima dao rok od 120 dana, do
idućeg puta kad će pod američkim sankcijama morati odlučivati
uvodi li nove sankcije nad Teheranom.
Susret europskih čelnika i iranskog ministra u Bruxellesu možda
je čak i pojačao Trumpovu odbojnost prema sporazumu, otkrila su
tri dužnosnika uključena u razgovore.
Američki predsjednik je upozorio je kako je to posljednja šansa
za taj “najgori dogovor ikad pregovaran”, a London, Pariz i
Berlin započeli su razgovore o tome kako zadovoljiti njegove
zahtjeve oko testiranja balističkih projektila i regionalnog
utjecaja, a da se u isto vrijeme sačuva dogovor iz 2015. koji je
zaustavio iranske nuklearne ambicije na barem deset godina.
Trump pod američkim zakonom mora odlučivati o obnavljanju
izostanka sankcija svakih 120 dana, zbog čega američki Kongres i
američki i europski diplomati imaju vremena do sredine svibnja da
smisle rješenje za ovo pitanje.
Nakon susreta u Bruxellesu europski čelnici strahuju da ništa što
su dogovorili neće biti dovoljno.
“Radit ćemo u duhu spremnosti razgovora o svim pitanjima,
od nuklearnog sporazuma do iranskih balističkih
projektila“, istaknuo je jedan europski diplomat.
“No želimo teme razvrstati u kategorije, ne želimo ih
miješati“, dodao je.
Na kocki nije samo taj povijesni sporazum koji Europa vidi kao
najveći diplomatski uspjeh u nekoliko desetljeća. Njegov kolaps
bi mogao značiti raspad odnosa između Sjedinjenih Država i Europe
koji su temelj sigurnosti zapada od Drugog svjetskog rata, tvrde
dva europska diplomata i američki službenik, koji dodaju da bi to
moglo potvrditi europske strahove da više ne mogu računati na
američko vodstvo.
Velika Britanija, Francuska, Njemačka i povjerenica Europske
unije za vanjsku politiku Federica Mogherini čvrsto stoje iza
toga da se o sporazumu ne može ponovno pregovarati, a to je ovog
mjeseca odbacio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej
Lavrov.
Početni kontakti između triju europskih sila u Washingtonu,
europskim prijestolnicama i sjedištima EU-a u Bruxellesu pokazuju
kako će Pariz, London i Berlin SAD-u predstaviti paket mjera koji
bi mogli zadovoljiti Trumpovu zabrinutost, no da ne žele ponovno
pregovarati o sporazumu.
U toj strategiji se predlaže prijetnja Iranu ciljanim ekonomskim
sankcijama ako ne pristane smanjiti svoj balistički arsenal za
koji zapad vjeruje da uključuje i rakete dugog dometa koje
potencijalno mogu nositi nuklearnu glavu.
Washington želi da se američkim nuklearnim inspektorima omogući
pristup vojnim lokacijama u sklopu provjere provedbe sporazuma
koju obavlja Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Ona
naglašava kako ne razlikuje vojne i nevojne lokacije, te je više
puta ponovila kako Iran poštuje svoje obaveze dane u
dogovoru.
Diplomati tvrde kako IAEA još uvijek nije ispitala neku vojnu
lokaciju, a ako Washington želi da treba pružiti nove informacije
koje će pokazati da je to potrebno.
Još jedan element potencijalne europske strategije je stvaranje
pritiska nad Iranom da prestane podržavati libanonski Hezbollah i
naoružavati pobunjeničke Hutije koji se u Jemenu bore s tamošnjom
vladom.
Postoje i indicije da će se Iran pozvati da prihvati mirovne
pregovore o Siriji Ujedinjenih naroda u kojima se Teheran znatno
sukobljava sa zapadnim državama zbog podrške sirijskom
predsjedniku Basharu al-Assadu.
