Novi Ovršni zakon prema objavljenim radnim aktivnosti vlade za 2018. neće biti usvojen ni ove godine.
Od 2014. godine do danas u neprekinutoj blokadi je 300.000
kućanstava u Hrvatskoj, kojima je dug na početku iznosio 6
milijardi kuna, prisilno su im naplaćene 32 milijarde, a dužni su
još 43 milijarde, dok im dug i dalje raste.
To je Indexu potvrdila predsjednica Udruge Blokirani, Miriam
Kervatin, koja je članica radne skupine za izradu novog Ovršnog
zakona. Tvrdi kako vlada namjerno odugovlači s donošenjem novog
Ovršnog zakona kako bi ga iskoristila u predizborne svrhe 2019.
kad kreće utrka za Pantovčak i Europarlament.
U Ministarstvu pravosuđa pravdaju se s tim da donošenje nacrta
novog zakona nije jednostavan proces koji se može donijeti u
relativnom kratkom roku, te da zato planom zakonodavnih
aktivnosti Ministarstva pravosuđa za 2018. godinu nije planirano
donošenje novog Ovršnog zakona.
“Za 2018. godinu planirano je upoznati zainteresiranu javnost s
prijedlozima mogućih novih rješenja i uključiti ih u postupak
izrade Nacrta prijedloga zakona putem javnog savjetovanja i
okruglih stolova. Naravno, ako Radna skupina do kraja godine
pripremi Nacrt prijedloga Ovršnog zakona, isti će biti upućen u
zakonodavnu proceduru već u 2018. godini”, stoji u odgovoru
Ministarstva pravosuđa za Index.
Ministarstvo pravosuđa: Cilj je da se ovrhe provode brzo,
učinkovito i ekonomično
Kažu kako je cilj i zadatak radne skupine izraditi nacrt
prijedloga Ovršnog zakona kojim će se, “uvažavajući najviše
europske standarde i postojeće vrijednosti hrvatskog pravnog
sustava, a nastavno i sukladno usvojenim poboljšanjima ovršnog
zakonskog okvira, urediti postupci prisilnog ostvarenja i
osiguranja tražbina u skladu s općim ciljevima da se postupak
provodi brzo, učinkovito i ekonomično te da se štiti dostojanstvo
ovršenika i osigura da provedba za njega bude što manje
nepovoljna”.
“Radi ostvarenja cilja Radna skupina će analizirati važeći
zakonski okvir i u najvećoj mogućoj mjeri pokušati ostvariti
posebne ciljeve, a osobito urediti ulogu svih sudionika u
postupku (suda, javnih bilježnika, Financijske agencije,
poslodavaca) s ciljem pojednostavljenja postupka, njegove
koncentracije, transparentnosti i jedinstvene strukture te
smanjenja troškova postupka.
Urediti postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave s ciljem
da se odluka može izravno provesti u državama članicama Europske
unije na temelju donesenih EU uredbi, cjelovito urediti postupak
ovrhe radi ostvarenja novčane tražbine na novčanoj tražbini
ovršenika i modernizirati postupak uvođenjem elektroničke
komunikacije”, objasnili su u Ministarstvu pravosuđa.
Radnu skupinu, kažu, čine relativno veliki broj članova (u radu
radne skupine sudjeluju predstavnici sudbene vlasti, državnog
odvjetništva, akademske zajednice, druga središnja tijela državne
uprave, socijalni partneri, komore i druge institucije te udruge
koje aktivno djeluju na području zaštite prava građana) te se rad
na izradi nacrta prijedloga novog ovršnog zakona temelji na
manjim podskupinama koje će predlagati rješenja za pojedina
područja, a prijedlozi podskupina će se raspraviti sa svim
članovima Radne skupine.
“Namjerno odgađaju”
Kervatin pak kaže da Vlada namjerno odgađa ovaj zakon.
“Vlast namjerno odgađa kvalitetna rješenja. Pišu scenarij nove
sapunice o siromasima iz Hrvatske i najavu premijere smještaju u
predizbornu 2019. godinu jer namjera im je marketinška. Iskoristi
stari uspješni model – obećaj, ne izvrši, uđi u sabor i spremi u
ladicu.
Na blokiranima su mnogi od ovih koji sjede danas u saboru RH
osvojili glasove, omastili brk i siti se zadovoljno potapšali po
stomaku i podrignuli se sirotinji u lice”, kaže Kervatin.
Navodi kako nije sporno da većina dugova postoji, no isto tako
ističe kako 12 do 16 posto radno sposobnog stanovništva koje je
danas blokirano, a koje je do 2010. nekako uspijevalo servisirati
sve svoje račune, kredite, obveze (a plaćali smo skuplje usluge i
kamate nego Europljani) iste nije namjerno prestalo plaćati.
“Kod nas su tajkunima omogućili novi val privatizacije”
“Blokirani su se dogodili kao posljedica loših odluka političke i
zakonodavne vlasti. Dok su druge države spremile za nalet
svjetske krize i osigurale stanovništvu sigurnu luku, “naši” su
se razbahatili i odlučili već insolventne nabiti na stup srama,
blokirati obrtnicima svu imovinu, zgaziti institut privatnog
vlasništva, kamatariti po dugovima i tajkunima omogućiti novi val
privatizacije – sad s obzirom na to da su društveno vlasništvo
već poharali, slijedio je atak na privatno.
Sporno jest što posljedice svjetske ekonomske krize iz 2008.
Hrvatska još nije sanirala, a već stiže nova kriza. Danska,
Velika Britanija, Francuska, Njemačka objavljuju podatke iz kojih
je vidljivo da je broj prezaduženih tvrtki, kućanstava i države
uvelike prešao kritičnu brojku iz 2008. te osmišljavaju načine
kako spasiti kućanstva, malu privredu, jer sigurno stiže novi val
recesije”, kaže Kervatin.
Ovršni zakon koji je na snazi potječe još iz 1996. godine i
doživio je niz izmjena, za koje Kervatin kaže da su išle na štetu
građanima.
Izmjena Ovršnog iz rujna prošla nezapaženo
Posljednja izmjena je iz rujna 2017. a tada je, kaže Kervatin, u
javnosti neopažena prošla činjenica da su banke prodale 20
milijardi duga kućanstava tvrtkama za utjerivanje dugova u
privatnom vlasništvu, kako navodi, nepoznatim vlasničkim
strukturama.
“Sve su političke stranke podržale Mostovu izmjenu Ovršnog iz
rujna, 2017., kojim su otvorili tvrtkama za utjerivanje dugova da
izravno plijene imovinu i račune hrvatskim građanima uz tehničku
podršku javnih bilježnika i FINE, a da su iz procesa izbacili
sud, kao jedino jamstvo prava na pošteno suđenje i prava da si
nevin dok ti se ne dokaže suprotno.
Od 2014. kad je dug kućanstava Hrvatske prešao kompletan dug
privrede te i dalje raste, ja surađujem sa svima u zemlji.
Donosim rješenja i zakonske prijedloge rješenja krize
prezaduženih vladajućima na stol, no nijedno još nisu prihvatili.
Prihvatila sam se odgovornog članstva u radnoj skupini zaduženoj
za novi Ovršni i pritom napominjem da, da nije bilo Udruge
Blokirani, ne bismo nikad natjerali pravosuđe da pristane pisati
potpuno novi zakon. Već na prvom radnom sastanku prije mjesec i
pol sam odmah predložila model kojim se najmanje 250.000
kućanstava spašava doživotnog ropstva blokade iz ralja javnih
bilježnika, FINE, tvrtki za utjerivanje dugova i to se mora
napraviti odmah.
Riječ je o insolventnim kućanstvima koji su u blokadi još od
početka 2014., a većina su bivši obrtnici, samozaposleni,
stariji, socijalno ugroženi, umirovljenici, studenti i honorarci
koji bi s mojim prijedlogom bili osigurani, omogućio bi im se
novi život. Moj je prijedlog, odnosno prijedlog Udruge Blokirani
preslikan iz zakonodavstva zapadnih demokracija, konkretno
Slovenije i Njemačke”, rekla nam je Kervatin, navodeći kako još
nema saznanja kad će se radna skupina ponovno sastati, no ističe
da vidi kako se sa svime oteže.
Predlaže zabranu ovrhe nad mjesečnim primanjima koji su ispod
iznosa bruto minimalne plaće
Kervatin tako predlaže da se u nacrt prijedloga novog Ovršnog
zakona uvede zabrana provedbe ovrhe nad mjesečnim primanjima
ovršenika koji su ispod iznosa bruto minimalne plaće za
kalendarsku godinu. Tako bi se, napominje, izašlo u korist
ekonomsko ugroženima, kako bi imali minimum za preživjeti, piše
Index.hr
