Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastat će se u utorak poslijepodne u Ankari s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom, a glavne teme razgovora bit će stanje u Bosni i Hercegovini, te odnosi Europske unije i Turske.
Grabar-Kitarović doputovat će danas u jednodnevni radni posjet
Turskoj čiji će središnji događaj biti sastanak s Erdoganom.
Glavna tema razgovora – stanje u BiH
Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose bez otvorenih pitanja,
a dvije zemlje nadaju se da zajedno mogu utjecati na stanje u
Bosni i Hercegovini, kojoj prijeti politička blokada pošto je
dijelove izbornog zakona osporio Ustavni sud BiH.
BiH u listopadu očekuju novi izbori te bi u sljedećih
nekoliko mjeseci ta zemlja trebala prihvatiti novi izborni zakon,
no zasad nema dogovora političkih čelnika Hrvata i Bošnjaka o tom
pitanju.
Kako se doznaje iz Ureda predsjednice, hrvatska predsjednica s
turskim kolegom u Ankari namjerava razgovarati o ulozi dviju
zemalja u poticanju Hrvata i Bošnjaka u BiH na dijalog i dogovor,
a također će razgovarati i o mogućem održavanju trilateralnog
sastanka Hrvatska-BiH-Turska na najvišoj razini u prvom
tromjesečju ove godine.
Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović rekao je u
ponedjeljak da od vlasti u Zagrebu očekuje lobiranje
za postizanje jednakopravnosti Hrvata u Bosni i
Hercegovini i izmjenu izbornog zakona. Dodao je kako nije na
njemu da nagađa “tko će lobirati i kojim tehnikama”.
Kako ocjenjuju analitičari, Grabar-Kitarović bi u Ankari mogla
tražiti potporu za izmjene izbornog zakona BiH s obzirom na
utjecaj koji Erdogan ima na bošnjačko političko vodstvo, posebno
na bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i čelnika Stranke
demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.
Ustavni sud BiH osporio je prošle godine odredbe izbornog zakona
po prizivu nekadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkog doma
Parlamenta BiH Bože Ljubića, aktualnog zastupnika Hrvatskog
sabora. Presudom je Ustavni sud naložio izmjene izbornog zakona
kako bi se osigurao narodni legitimitet predstavnika koji se
biraju u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH
i izbjegla mogućnost da brojniji Bošnjaci nameću Hrvatima
predstavnike u vlasti.
Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ocijenio je u
ponedjeljak da bi, ako se ne donese novi izborni zakon, cijela
BiH mogla biti paralizirana poput Mostara jer se nakon
sljedećih izbora neće moći provesti rezultati. Ivanić je rekao
kako trenutačno ne postoji komunikacija između ključnih hrvatskih
i bošnjačkih političkih stranaka zbog čega nije optimist da će se
dogoditi promjene izbornog zakona.
U Mostaru su 2010. osporene odredbe izbornog zakona zbog čega
skoro šest godina nije moguće održati lokalne izbore i izabrati
novu vlast. Mostar zbog toga nema gradsko vijeće, a funkciju
gradonačelnika skoro deset godina obnaša Ljubo Bešlić.
Odnosi Turske i EU-a
Hrvatska predsjednica s Erdoganom će, kako se doznaje,
razgovarati i o odnosima između Turske i Europske unije.
Za Hrvatsku je važno pitanje sporazuma EU-a i Turske kojim su
zaustavljene masovne migracije iz te zemlje prema EU-u preko
takozvane balkanske rute. Turska, koja je prihvatila više od dva
milijuna Sirijaca izbjeglih pred ratom, obvezala se sporazumom s
Europskom unijom prihvatiti sve ilegalne migrante koji iz Turske
stignu na grčke otoke u zamjenu za ukidanje viznog režima,
novčanu pomoć i ubrzanje pregovora s EU-om.
Zagreb i Ankara počeli su 2005., pregovore o članstvu u EU-u no
dok je Hrvatska 2013. postala punopravna članica, Turska je
otvorila tek polovicu od 33 poglavlja. Turski pristupni
pregovori s EU-om godinama su bili u zastoju zbog stanja ljudskih
prava i medijskih sloboda, odbijanja Ankare da prizna Cipar i
sukoba s Kurdima.
Europska unija također je kritizirala Ankaru zbog, po
mišljenju Bruxellesa, preoštre reakcije nakon neuspjelog pokušaja
državnog udara u srpnju 2016. za koji Turska optužuje Fethulaha
Gulena, klerika koji živi u egzilu u SAD-u.
Početkom ove godine pojavili su se ipak optimističniji tonovi u
odnosima EU-Turska: obje strane pokazale su dobru volju da
se prevladaju problemi.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu kazao je na
nedavnom susretu s novinarima da će odnosi biti zdraviji ako EU
pokaže više poštovanja prema Turskoj. “Turska javnost to
zaslužuje. Ovakav patronizirajući pristup treba prestati”, rekao
je Cavusoglu, dodajući da EU to polako počinje uviđati.
Čelnik delegacije EU-a u Turskoj Christian Berger kazao je za
turske medije da nakon turbulentnih odnosa posljednjih mjeseci
dvije strane polako obnavljaju povjerenje.
Turska i EU zaoštrili su odnose nakon neuspjela državnog udara, a
što je Ankara, prema ocjeni Zapada, iskoristila za obračun s
neistomišljenicima. Turska vlada redovito optužuje Gulena za
orkestriranje neuspjela udara. U obračunu s pučistima i
zbog navodne suradnje s Gulenom uhićeno je više od 50.000
ljudi diljem zemlje i više od 140.000 smijenjeno ili
privremeno otpušteno, među njima suci, pravnici, vojnici,
policajci i nastavnici.
Gospodarska suradnja Hrvatske i Turske
Kako se očekuje, Grabar-Kitarović i Erdogan će razgovarati i o
gospodarskoj suradnji.
U prvih devet mjeseci 2017. gospodarska razmjena Hrvatske i
Turske porasla je za 19 posto u odnosu na godinu ranije, na 352
milijuna eura. Od toga je hrvatski uvoz iz Turske iznosio 227
milijuna eura (porast od 13 posto), dok je Hrvatska u Tursku
izvezla roba u vrijednosti od 125 milijuna eura (porast od 32
posto).
