Europski parlament je u tematskoj raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržao ulazak Hrvatsku šengensku zonu, što bi se, po očekivanjima hrvatskih europarlamentaraca, moglo dogoditi 2019. godine.
Gianni Pittella, predsjednik zastupnika S&D-a, na čiji je
prijedlog Europski parlament raspravljao je o proširenju
šengenske zone na Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku, naglasio je da
u EU-u ne može biti država drugog razreda i da nije pošteno
isključiti te tri države iz zone bez granica.
“Hrvatski građani zaslužuju ispunjenje obećanja da imaju pravo
pristupiti Schengenu kada ispune uvjete”, rekao je.
Španjolski zastupnik Esteban Gonzalez Pons,
potpredsjednik Kluba zastupnika Europske pučke stranke
(EPP), također je u raspravi ustvrdio da “ne bi smjelo biti
zemalja prvog i drugog reda kada se govori o Schengenu”.
Europki povjerenik Dimitris Avramopulos zahvalio se Pittelli i
S&D-u na inicijativi da se govori o proširenju šengenskog
područja na Hrvatsku i rekao da će ona, zajedno s Bugarskom i
Rumunjskom, imati važnu ulogu u zaštiti EU granica.
Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D), koji je u ime
S&D-a bio imenovan za izvjestitelja u sjeni u dva mišljenja
Odbora za vanjske poslove u ovom pitanju, zadovoljan je što je
lobiranjem postigao da ova tema dobije prioritet na zadnjoj
plenarnoj sjednici u 2017. godini i ocjenjuje da Hrvatska
nikada nije imala jasniju političku potporu Europskog parlamenta
ulasku u šengenski prostor.
“Ovo je prvi put da se u ovoj instituciji, Europskom parlamentu,
kao prioritna tema zasjedanja pojavilo nešto što je naš
nacioanlni strateški interes. Događaji 2015. su pokazali koliko
je važno biti s prave strane šengenske granice”, istaknuo je
Tonino Picula čija grupa i inicirala raspravu.
“Bilo je važno osigurati da se u toj raspravi u EP-u iskaže jedna
vrsta političkog jedinstva najrelevantnijih političkih grupacija
oko tog hrvatskog cilja, a to se danas dogodilo”, rekao je Picula
nakon rasprave.
Možda neće biti blokade
Picula je u razgovoru s hrvatskim novinarima napomenuo da je
ta tema stavljena na dnevni red na prijedlog socijalista i
demokrata, ali da je i Europska pučka stranka (EPP) preko
svog predstavnika vrlo jasno kazala da Bugarska i Rumunjska
zaslužuje ulazak u šengenski prostor, a uz to je u raspravi
Hrvatska gotovo unaprijed dobila podršku za članstvo.
“To implicira možda da neće političkih blokada hrvatskog ulaska u
šengenski prostor”, istaknuo je Picula.
“Od Hrvatske očekujem da do kraja sljedeće godine ispuni sve
kriterije za pristupanje. A na Vijeću je potom da uvaži sve što
je napravljeno. Takvo postupanje će jasno pokazati i kredibilitet
Europske unije”, poručio je Picula u raspravi o jačanju i
proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku
na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu.
Ulazak u šengensku zonu politička je odluka za koju je potrebna
jednoglasna odluka Europskog vijeća. Vijeće je poručilo da
je proces evaluacije Hrvatske još uvijek u tijeku i da se
riješavaju određeni nedostaci, no da je preostalo vrlo malo
pitanja o kojima očekuju prijedlog Europske komisije u bliskoj
budućnosti.
Picula je u raspravi naglasio da je Hrvatska od pristupanja
šengenskom informativnom sustavu u samo četiri mjeseca obavila 75
milijuna kontrola i identificirala više od 4000 prekršitelja.
“Praksa dokazuje da već obavljene pripreme donose rezultate.
Prema zadnjoj evaluaciji koja je provedena krajem studenoga,
Hrvatska je ispunila 68 od 98 preporuka”, naglasio je Picula.
Hrvatska u šengenskom prostoru 2019.?
Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove
Europskog parlamenta, napominje kako je “za Republiku Hrvatsku
prioritet uspostaviti nove informacijske sustave kao što su
EES i ETIAS, raditi na interoperabilnosti tih informacijskih
sustava, jačati kapacitete europske obalne i granične straže te
postići dogovor o izmjeni zakonika o šengenskim granicama”.
“Glavni cilj je tehničku spremnost ostvariti tijekom 2018. kako
bi Vijeće najkasnije početkom 2019. moglo donijeti političku
odluku o pristupanju Hrvatske šengenskom prostoru. Smatram da bi
primitak Hrvatske u šengenski prostor na summitu u Rumunjskoj
2019. bio važna poruka i odluka koja bi išla u prilog
ujedinjenijoj, snažnijoj i demokratskijoj Europi”, ističe Šuica
(HDZ/EPP).
Europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE) u govoru na plenarnoj
sjednici istaknuo je da se odluka o ulasku Hrvatske u
šengenski prostor treba temeljiti isključivo na ispunjavanju
tehničkih kriterija, a ne na političkim uvjetima,
“Kao što se protivim bilo kakvom nejednakom tretmanu Bugarske i
Rumunjske prilikom njihovog ulaska u šengenski prostor, tako
očekujem i da će odluka o ulasku Hrvatske biti temeljena na
ispunjavanju tehničkih kriterija i sposobnosti upravljanja
vanjskom granicom EU-a, a nikako ne temelju političkih kriterija,
zahtjeva ili uvjeta”, zaključio je Radoš.
“S jedne strane ulazimo u prostor slobodne komunikacije
unutar Europske unije, što je interes hrvatskih građana, neovisno
o pitanjima sigurnosti borbe protiv terorizma, a s druge strane u
tom jedinstvenom sustavu sigurno ćemo biti spremniji i imati
bolje uvjete za čuvanje naše hrvatske granice koja onda
postaje zajednička granica EU-a. To je naš dvostruki interes i
treba sve učiniti da Hrvatska ostvari taj plan, da do kraja 2018.
bude potpuno spremna, da se ispune sve ostale mnogobrojne
preporuke koje još nismo ispunilii i onda na prvom političkom
summitu EU-a 2019. postanemo službena članica šengenskog
prostora”, rekao je Radoš.
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ/EPP) u
raspravi je napomenula da je niz aktualnih zbivanja i sigurnosnih
izazova, pri tome misleći na izbjegličku i migracijsku krizu s
kojima se Republika Hrvatska suočila krajem 2015. godine,
rezultirao činjenicom da je sigurnost granica danas jedan od
glavnih prioriteta vlade.
Zovko je naglasila da je od tada u Hrvatskoj učinjeno mnogo,
naročito kada se uzme u obzir da je Hrvatska je iskoristila
gotovo sva sredstva šengenskog instrumenta koja su iskorištena za
kupnju nove opreme i infrastruture granične policije, čime se
doprinijelo u nastojanjima pune primjene šengenske pravne
stečevine.
“Očekujem da će Hrvatska već 2019. godine biti punopravna
članica, naravno nakon što ispuni sve tehničke kriterije”,
zaključila je zastupnica Zovko.
Zovko je istaknula kako bi se posebna pažnja trebala posvetiti
jačanju vanjskih granica Europske unije, koje su ujedno i naše
nacionalne granice, posebice ukoliko se uzme u obzir kako
Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu u EU.
