Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carmel Agius i predsjednik MICT-a, tijela koje nasljeđuje Haški sud, Theodor Meron ocijenili su u srijedu na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku kako je ICTY ostavio snažno nasljeđe i ostvario svoju misiju progona pojedinaca odgovornih za ratne zločine.
Uspostava ICTY-ja jedan je od najponosnijih trenutaka međunarodne
zajednice, istaknuo je Agius. “Ponosan sam što danas pred Vijećem
sigurnosti mogu reći: ispunili smo misiju”, rekao je posljednji
predsjednik Haškog suda podnoseći izvještaj o radu ICTY-ija.
Haški sud krajem godine prestaje s radom a njegov nedovršeni
posao preuzima MICT.
On je istaknuo da je sud nepristrano, neovisno i učinkovito
donosio presude pojedincima a ne narodima ili vladama.
Agius je istaknuo da zatvaranjem Haškog suda ne završava posao na
progonu odgovornih za zločine počinjene na području bivše
Jugoslavije.
“Veliki broj zločina tek treba procesuirati pred nacionalnim
pravosuđima, a tisuće žrtava još vapi za pravdom”, kazao je Agius
i pozvao međunarodnu zajednicu da podrži te napore. “Odsustvo
rata ne znači mir, posebno u BiH” poručio je posljednji
predsjednik ICTY-ja.
Agius je poručio i da je Haški sud svojim pravnim normama
primjerice u slučaju tretiranja silovanja “izmijenio krajolik
međunarodnog prava”.
Osvrnuvši se na samoubojstvo generala Slobodana Praljka kazao je
kako je to što se dogodilo bilo vrlo nesretno ali da to ne smije
zasjeniti nasljeđe i presude koje je donio haški sud. Upozorio je
da se neki pokušavaju eksploatirati taj slučaj i da se to ne
smije dozvoliti.
Predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT),
tijela koje nasljeđuje ICTY, Theodor Meron kazao je kako je taj
sud predstavljao “istinski iznimnu prekretnicu u međunarodnoj
pravdi”.
Podsjećajući da je osnivanje suda prije 24 godine bilo praćeno
sumnjama od toga hoće li osigurati uhićenja do toga hoće li
zaživjeti i osigurati da krivci odgovaraju, Meron je kazao kako
je nadmašio i najoptimističnija očekivanja i ojačao same temelje
međunarodnog humanitarnog prava.
Sud je pokazao da se i najkompliciraniji predmeti mogu voditi u
skladu s najvišim standardima.
On je napomenuo da MICT vodi žalbeni postupak u predmetima Šešelj
i Karadžić te ponovljeno suđenje u predmetu Stanišić i Simatović.
Pravomoćnu presudu u predmetu Šešelj najavio je za prvu polovicu
2018., a presudu Karadžić krajem 2019.
