Dan nakon neviđene drame koja se u srijedu odigrala u sudnici Haaškog suda (ICTY), istraga će utvrditi kako je hrvatski general Slobodan Praljak mogao počiniti samoubojstvo pred sucima, piše u četvrtak France Presse.
Brza obdukcija Slobodana Praljka (72) ima “najviši prioritet” za
nizozemske istražitelje, rekao je u četvrtak za AFP Frans
Zonneveld, glasnogovornik haaškog tužiteljstva.
“Istraga se usmjerava na pomoć samoubojstvu i
kršenje” propisa o lijekovima, objavilo je tužiteljstvo
u srijedu navečer.
No prvi rezultati istrage već su pokazali prisutnost
“kemijske supstance koja može izazvati smrt” u
bočici koju je Praljak izvadio iz džepa i u jednom gutljaju popio
njezin sadržaj. Ubrzo nakon toga je umro u bolnici u Haagu.
Prije nego je to učinio, potvrđena mu je presuda na 20 godina
zatvora zbog ratnih zločina. Sucima je na to glasno kazao:
“Slobodan Praljak nije ratni zločinac i s prijezirom
odbacujem vašu presudu” i potom ispio sadržaj bočice.
Tim dramatičnim činom završava rad Haaškog suda koji je gotovo
četvrt stoljeća sudio za najgore ratne zločine u
Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Još se ne zna kako je Praljak došao u posjed bočice s tamnom
tekućinom. Je li je nabavio u zatvoru u Scheveningenu ili na
sudu?
Pravila UN-ova pritvora nalažu da svi koji ulaze u kompleks
moraju na ulazu biti podvrgnuti kontroli, što podrazumijeva
provjeru identiteta, prolazak kroz detektore metala i, ako je
potrebno, pretraživanje odjeće. Osim toga, svi predani ili
poslani predmeti moraju biti provjereni, otvoreni i/ili
pregledani rendgenskim zrakama prije nego mogu biti uneseni u
centar.
No po pisanju nizozemskog lista NRC, “mnogi osumnjičenici
su, baš kao i Praljak, u poodmakloj dobi i boluju od
raznih bolesti. Stoga su često pod medicinskim nadzorom
svojeg osobnog liječnika.”
Dakle, ne bi bilo neuobičajeno da je sa sobom u sudnicu ponio
svoje lijekove, navodi list.
Praljak je počinio samoubojstvo tijekom izricanja
pravomoćne presude šestorici bivših političkih i vojnih
čelnika Hrvata iz BiH za ratne zločine i zločine protiv
čovječnosti počinjene tijekom sukoba Hrvata i muslimana
(1993.-1994.) u sklopu rata u BiH (1992.-1995.).
“Ti ljudi znaju kako manipulirati vlašću i
da svijet vidi”, komentira Frederiek de Vlaming,
kriminalistkinja specijalizirana za međunarodno kazneno pravo sa
Sveučilišta u Amsterdamu, za list De Volkskrant.
Ona smatra da je Praljkov javni suicid “oblik protesta kakav
nikad prije nismo vidjeli.”
“To pokazuje kako osumnjičenici iz regije vide
tribunal”, kazala je, dodajući da je presuda po njezinu
mišljenju “važnija” od tog dramatičnog incidenta.
Za mnoge Hrvate, Slobodan Praljak i drugi ostaju heroji, a
Hrvatska je zbog njegovog samoubojstva ostala u
šoku, navodi na kraju France Presse,
prenoseći komentare hrvatskog premijera Andreja Plenkovića,
koji je kazao da njegovo samoubojstvo govori o
“dubokoj moralnoj nepravdi prema šestorici Hrvata iz
Bosne i Hercegovine”, te predsjednice Kolinde
Grabar-Kitarović, koja je poručila Hrvatima da
“moraju imati snage priznati da su neki njihovi
sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini počinili zločine i da za njih
trebaju odgovarati.”
