Skup 16 zemalja istočne i srednje Europe (CEEC) i Kine Hrvatskoj je bio važan za pozicioniranje u odnosima s tom svjetskom silom koja zadnjih godina pokazuje interes za ulaganja u ovaj dio Europe, rekao je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak u Budimpešti, dodajući da su ključne sfere hrvatskog interesa infrastruktura, luke i turizam.
Nakon završetka šestog sastanka na vrhu CEEC i Kine, koji je bio
prigoda, kako je rekao premijer, za rezime dosadašnjih postignuća
ove inicijative koja postoji od 2012., Plenković je najavio i
popodnevni sastanak s kineskim premijerom Lijem Keqiangom s kojim
će, vjeruje, dogovoriti konkretne načine unaprijeđenja
gospodarske i trgovinske suradnje Hrvatske i Kine.
Kina ostvaruje sa svijetom, po nedavnim riječima njezina
veleposlanika u RH, trgovinsku razmjenu od 3,6 bilijuna dolara.
Sa zemljama istočne i središnje Europe u okviru inicijative 16+1
prošle je godine imala trgovinsku razmjenu od 58,7 milijardi
dolara, a s Hrvatskom je ona bila 1,5 milijardi.
Ovu inicijativu Kina smatra integralnim dijelom svog megaprojekta
Jedan pojas, jedan put, neke vrste suvremenog drevnog Puta
svile i jednog od najambicioznijih projekata u svijetu uopće.
Plenković je u izjavi novinarima nakon sastanka rekao da Hrvatska
bilježi velik rast dolazaka kineskih turista, te da ih 2018.
očekuje preko 200.000. Sljedeće godine, vjerojatno u proljeće, u
Dubrovniku će se održati sastanak ministara turizma u
formatu 16+1 i Kine “kako bismo potvrdili interes kineskih
investitora za hrvatski turizam i pozicionirali se”, rekao je
premijer. Dodao je i da se ovaj tjedan u Šangaju otvara ured
Hrvatske gospodarske komore što je još jedan signal za
“unaprijeđenje ukupne trgovinske razmjene” koja se povećala
proteklih godina.
Zasad je poznato da je Kina dogovorila ulaganje u
Krapinske Toplice u visini od 30 milijuna eura, a istu
svotu navodno će uložiti kineska kompanija Camel koja proizvodi
baterije za e-automobile u tvrtku Rimac
Automobili.
Ako je suditi po prošle godine potpisanom Memorandumu o
razumijevanju o suradnji na području luka i lučkih industrijskih
parkova, Hrvatska se nada i većim ulaganjima.
Na pitanje o interesu Kine za izgradnju Pelješkog
mosta, hrvatski šef vlade kazao je da ta zemlja
“pokazuje veliki interes za ovaj dio Europe… te ne čudi da su
se kandidirali i za izgradnju Pelješkog mosta”.
Šesti sastanak zemalja srednje i istočne Europe otvorili su
premijer Mađarske Viktor Orban i kineski premijer koji je na
skupu najavio ulaganja veća od 2,5 milijarde eura od čega
će kineska razvojna banka omogućiti 2 milijarde eura razvojnih
sredstava, a ostatak zajednički investicijski fond što će biti
usmjereno u CEEC.
Na skupu su uz Hrvatsku sudjelovale i Albanija, Bosna i
Hercegovina, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva,
Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i
Srbija. Neke od tih zemalja potpisale su i pojedinačne ugovore s
Kinom, kojih je uoči skupa mađarski šef diplomacije Peter
Szijjarto najavio ukupno 23. Također će se objaviti i tender za
obnovu pruge Beograd-Budimpešta koju bi trebala financirati Kina.
Odnose s Mađarskom ne svoditi samo na INA-u i
MOL
Premijer je najavio i sutrašnji sastanak s mađarskim kolegom
Orbanom, naglasivši da se odnosi dviju država ne smiju
svesti na odnose INA-e i MOL-a već da ih treba gledati “malo šire
i naći stvari koje nas spajaju”, a to su primjerice hrvatska
manjina u Mađarskoj i mađarska u Hrvatskoj. U Mađarskoj živi oko
50.000 Hrvata i s njihovim će se predstavnicima Plenković
susresti tijekom dana.
Naglasio je da Hrvatska i dalje stoji na stajalištu da je
potrebno ili otkupiti dionice INA-e, ili pronaći strateškog
partnera za njihov otkup.
“Idemo i dalje s procesom odabira međunarodnih savjetnika koji bi
nam pomogli u analizi i evaluaciji kompanije i kako steći dionice
MOL-a. Što se tiče mađarske spremnosti na prodaju, ona je
nepromjenjiva. Želimo da proces bude kvalitetno pripremljen.
Ići ćemo na opciju ili da Hrvatska stekne dionice ili da se
pronađe strateški partner”, rekao je premijer.
Što se tiče mađarske blokade ulaska Hrvatske u Organizaciju za
ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Plenković je kazao da je
“nedopustivo” da zemlje Europske unije međusobno stvaraju zapreke
i usporavaju procese.
“Ja očekujem dugoročnu potporu i Mađarske i Slovenije,
nedopustivo je da članice EU-a koje jedna drugoj trebaju davati
potporu, usporavaju proces. Na tom ću pitanju inzistirati”,
istaknuo je.
Službena Budimpešta je upravo stanje MOL-ovih investicija u
Hrvatskoj kao i tretman predsjednika njegove uprave Zsolta
Hernadija navela u rujnu kao razloge blokade hrvatskog članstva u
OECD-u.
Slovenija kaže da Hrvatsku blokira zbog neprihvaćanja granične
arbitraže, a premijer je najavio da bi se sastanak sa slovenskim
premijerom o tom pitanju mogao ostvariti do kraja prosinca.
S Cerarom vjerojatno do kraja prosinca
S obziriom da se tijekom dana na marginama skupa u Budimpešti
premijer Plenković susreo s Mirom Cerarom, novinare je zanimalo
postoji li kakav novi datum sastanka, nakon što je slovenska
strana u rujnu otkazala razgovore.
“Očekujem da će Miro Cerar do kraja idućeg mjeseca doći u
Zagreb”, istaknuo je hrvatski premijer.
Spomenuo je da je prošli tjedan predsjednik EK Jean-Claude
Juncker načelno iskazao spremnost da EK pomogne i olakša dijalog
između dviju država.
“Međutim, moje je mišljenje da najprije Slovenija i Hrvatska kao
dvije prijateljske države moraju pokazati odgovornost i sjesti za
stol”, a tek nakon toga eventualno tražiti pomoć, rekeo je
Plenković.
