Centar za suočavanje s prošlošću Documenta u petak je prozvao predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović za neodgovornost zbog poruke organizatorima promocije knjige "Slobodan Praljak", ocjenjujući da je njome demonstrirala nedopustiv pritisak na djelovanje Haaškog suda.
Promocija knjige “General Praljak”, održana je u Zagrebu 21.
studenoga i na njoj je pročitana poruka poslana iz Ureda
predsjednice: “Doprinos generala Slobodana Praljka obrani
Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije te obrani
opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima
tijekom Domovinskoga rata od velike je važnosti.
Ovih dana, kada se nadamo pravednom sudskom pravorijeku i njegovu
oslobađanju, kao i oslobađanju drugih hrvatskih uznika, ova
knjiga izlazi kao doprinos istini o njemu i o tom povijesnom
razdoblju borbe hrvatskog naroda za slobodu, istini koju je on
nakon rata na mnoge načine ustrajno branio svojom riječju. Ujedno
je ova knjiga svojevrsna zahvalnica za sve što je učinio za svoj
narod”.
Documenta ocjenjuje da Grabar-Kitarović tom porukom demonstrira
nedopustiv pritisak na djelovanje suda pred objavljivanje
pravomoćne presude u postupku u kojemu se sudi i Slobodanu
Praljku jer je, kako navode “svaka presuda osim oslobađajuće
unaprijed proglašena nepravednom”.
Žalbeno vijeće Haškoga suda u srijedu će objaviti pravomoćnu
presudu u predmetu “Prlić i drugi”. Haški je sud šestoricu
bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio
na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima
tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog
pothvata. Praljak je tada nepravomoćno osuđen na 20 godina
zatvora.
Documenta smatra da predsjednica u poruci demonstrirala i
“prijezir spram prvostupanjske presude haškog sudišta (koje je i
hrvatsko sudbeno tijelo)”, kao i nerazumijevanje sadržaja
vlastite, temeljne ustavne obveze da “predstavlja i zastupa
Hrvatsku u zemlji inozemstvu” jer, navode, “svojim stavom
Hrvatsku kao državu dovodi u poziciju jedne od stranaka u sudskom
postupku za ratne zločine (a ne tako davno državni su organi
predlagali da se Hrvatskoj u Haagu prizna status ‘prijateljice
suda'”.
Documenta dodaje i da je predsjednica demonstrirala “zahvalnost”
Praljku za obranu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske
agresije “ne spominjući uopće treću, bošnjačku, stranu u sukobu”.
A baš zbog žrtava na bošnjačkoj strani Praljak i ostali bili su
osuđeni na teške zatvorske kazne, ističe Documenta.
“Ovakav – u najmanju ruku neodgovoran – postupak najviše hrvatske
državne dužnosnice zaslužuje ne samo najoštriju osudu (koja je do
sada u javnosti izostala), nego i ozbiljno propitivanje njezinog
cjelokupnog djelovanja”, zaključuje Centar za suočavanje s
prošlošću.
