Konačni prijedlog zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, pak, za razliku od prvog prijedloga, donosi mogućnost da predstavničko tijelo dvotrećinskom većinom raspiše referendum za opoziv čelnika te jedinice, čime se jača i utjecaj predstavničkog tijela i neposredni utjecaj građana na upravu, kazao je ministar uprave Lovro Kuščević.
Glavna novina konačnog prijedloga zakona o
financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave je da prihod od poreza na dohodak postaje u
cijelosti prihoda jedinica lokalne uprave, koji će se
raspodijeliti tako da će gradovima i općinama ići 60 posto
tih prihoda a županijama 17 posto. Udio za decentralizirane
funkcije iznosit će, kao i do sada, 6 posto, a udio za fiskalno
izravnanje iznosi 17 posto, podsjetio je ministar financija
Zdravko Marić.
Uz pretpostavku da će prihodi od poreza na dohodak iznositi kao i
prije porezne reforme, procjena je fiskalnog efekta novog
zakona oko 1,4 milijarde kuna, rekao je Marić te kazao da
ukoliko nekoj lokalnoj sredini ta sredstva ne budu
dovoljna, odnosno da joj se smanjuju prihodi u odnosu na prije,
država će joj to kompenzirati.
U odnosu na prvo čitanje, naime, konačnim se prijedlogom
produžuje razdoblje za kompenzacijske mjere s dvije na pet
godina. Tako je predviđeno da će se taj
manjak kompenzirati izravno iz državnog proračuna u
potpunosti ne samo u 2018., kako je bilo ranije predviđeno, već i
2019. i 2020. godine. Nakon toga, kompenziralo bi se po 60 posto
2021. te 30 posto 2022. godine.
U drugo je čitanje upućen i konačni prijedlog zakona o reviziji,
čija je novina da će Ministarstvo financija biti
nadležno za nadzor revizora i revizorskih društava. U odnosu
na prvotni prijedlog, konačnim se prijedlogom
uvodi obveza ugovaranja zakonske revizije s najmanje dva
revizorska društva, a to odnosi samo na ona društva koja
prosječno zapošljavaju više od 5.000 radnika i imaju aktivnu veću
od 5 milijardi kuna.
Također, postrožuju se zahtjevi o potrebnim resursima pri
obavljanju revizije te se propisuje da ovlašteni revizor može
biti u radnom odnosu samo s jednim revizorskim društvom bilo na
puno ili nepuno radno vrijeme, a društva koja bi obavljala
reviziju tvrtki od javnog interesa morala bi imati najmanje tri
zaposlena revizora u punom radnom vremenu. Prijedlog predviđa i
da revizorska društva, kako ne bi plaćala obveznu članarinu
za više komora, nisu obveznici plaćanja članarine HGK, s obzirom
na obvezatnost članstva i plaćanja članarine Hrvatskoj
revizorskoj komori.
Novi bi zakon na snagu trebao stupiti prvog dana 2018. godine.
