Velikan znanosti i izumiteljstva Nikola Tesla fascinira mnoge, svakoga na svoj način, a za ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak osebno je inspirativan zato što se, kako je rekla, nastavio baviti znanošću u trenutku kada ga je rijetko tko više doživljavao kao "znanstvenika od kalibra".
Ministrica Divjak u petak je, poput brojnih drugih posjetitelja,
s pozornošću pratila okrugli stol posvećen Nikoli Tesli, a održan
je u Tehničkome muzeju u Zagrebu koji nosi ime toga genija.
Podsjetila je kako su Teslu početkom 20. stoljeća prestali
doživljavati kao znanstvenika od kalibra te ustvrdila
kako se, bez obzira na to i usprkos tomu, Tesla nastavio
baviti znanošću a to je, istaknula je, inspirira.
Dodala je kako je kao osobu koja je studirala matematiku i
fiziku inspiriraju i drugi sadržaji vezani uz Teslu, ali je u
ovome trenutku za nju vrlo inspirativno, kako je rekla, “da ste u
teškim trenutcima uvjereni da radite dobre stvari i pokušavate
nastaviti raditi u tome smjeru”.
Divjak podržala inicijativu da se Teslin rođendan
proglasi “danom izumitelja”
Ministrica je podržala i prijedlog predsjednice Udruge Nikola
Tesla – Genij za budućnost Dragice Mihajlović da se Teslin
rođendan, 10. srpnja njemu u spomen proglasi
“danom izumitelja” u Ujedinjenim narodima, što je
inicijativa koju smatra važnom i vrijednom.
Smatra i da događaji poput okrugloga stola o Tesli podižu svijest
o njegovoj veličini, ne samo kod mladih ljudi nego i kod onih
koji mogu pridonijeti tomu da obrazovanje i znanost budu u prvome
planu.
Na molbu novinara, ministrica se osvrnula i na
aktualnosti vezane uz provedbu kurikularne
reforme. Tako je na pitanje može li se reći da “gledamo u
budućnost” kako je to prije pet godina poručio u Zagrebu general
Ante Gotovina nakon oslobađajuće presude na sudu u Den
Haagu, odgovorila da je ta rečenica baš došla do izražaja u
četvrtak, kada se i slavilo pet godina od oslobađajuće presude
hrvatskim generalima i oni su se vratili u domovinu.
Jer, istaknula je, “baš u četvrtak promovirali smo novi program
informatike i njegovo uvođenje u osnovne škole, a to je ipak
taj pogled u budućnost koji se možda čini simboličan, iako nije
samo simboličan”.
Na novinarsku konstataciju da se “reforma obrazovanja ne
pokreće”, Divjak je odgovorila kako je tijekom pet mjeseci od
kada obnaša dužnost ministrice znanosti i obrazovanja pokrenuto
puno projekata, intenzivno se radi na pripremi dokumentacije ali
je, ustvrdila je, potreban i novac kako bi se reforma mogla
pokrenuti.
Jer, objasnila je, nakon što je napravljena određena ‘papirnata
podloga’, sada su u tijeku stručne i javne rasprave,
dokumentacija se šalje na međunarodne recenzije. Sve
to moramo napraviti kako bismo uopće mogli u određenom broju
škola, a riječ je o 60 do 70 škola koje ćemo pripremiti, u idućoj
školskoj godini uvesti nove kurikulume, rekla je.
“Treba ipak znati da, ako se nešto priprema, kao što su
dokumenti, da je to dobar start, ali još ima puno posla”,
zaključila je ministrica Divjak.
