Cilj Hrvatske do kraja mandata ove vlade je podići stopu zaposlenosti na 68 posto, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković u Goeteborgu, gdje sudjeluje na summitu zemalja članica EU-a posvećenom socijalnim pitanjima.
“Današnji summit će biti i prigoda da izvijestimo naše partnere o
svemu onome što Hrvatska radi na zapošljavanju, na smanjenju
nejednakosti u društvu. Stopa nezaposlenosti se smanjuje, ideja
je da idemo, kao što smo najavili u programu, prema podizanju
stope zaposlenosti – idealno bi bilo do 68 posto do kraja
mandata”, rekao je Plenković po dolasku na summit.
Trenutačno je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj oko 60 posto i
nalazi se pri dnu ljestvice unutar EU-a. Cilj Europske unije je
da se do 2020. dostigne prosječna stopa zaposlenosti od 75 posto.
Prosječna stopa zaposlenosti u EU-u, prema podacima za 2016. je
71,1 posto. Švedska je jedina članica koja ima stopu zaposlenosti
veću od 80 posto – 81,2 posto.
Na summitu u Goeteborgu bit će prihvaćen Europski stup socijalnih
prava, dokument koji uključuje dvadeset načela i prava počevši od
kvalitetnog obrazovanja i pristojnih radnih uvjeta, jednakosti
žena i muškaraca, prava na poštenju plaću do adekvatnog
minimalnog dohotka.
Dokument će u ime svih članica potpisati predsjednik Europske
komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta
Antonio Tajani i estonski premijer Juri Ratas, čija zemlja
trenutačno predsjedava EU-om.
U dokumentu se kaže da odgovarajuća minimalna plaća mora biti
zajamčena “na razini koja omogućava zadovoljavanje potreba
radnika i njegove obitelji, vodeći računa o ekonomskim i
socijalnim uvjetima u zemlji” te da istodobno treba zadržati
pristup tržištu rada i biti poticajna za traženje posla.
Premijer Plenković kaže da Europski stup socijalnih prava
predstavlja nastavak razgovora sa summita u Rimu u ožujku ove
godine. Ideja je da se dobre prakse koje imaju zemlje s izraženom
socijalnom dimenzijom primjene u svim članicama EU-a.
Na summitu su predviđene tri usporedne rasprave: o pristupu
tržištu rada, o pravednom zapošljavanju i radnim uvjetima te o
potpori u prijelaznom razdoblju kod mijenjanja posla.
Na summitu će se prvi put raspravljati o obrazovanju, koje je u
potpunoj nadležnosti zemalja članica te stoga EU ni ne može
postavljati obvezujuće ciljeve u tom području.
Europska komisija je u utorak predstavila viziju europskog
obrazovnog prostora do 2025. godine, što će biti jedna od podloga
za razgovor. Komisija vjeruje kako je u zajedničkom interesu svih
država članica da u potpunosti iskoriste potencijal obrazovanja i
kulture kao pokretača gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta
i socijalne pravednosti te načina da se iskusi sva raznolikost
europskog identiteta.
Komisija vjeruje da obrazovanje i kultura mogu biti važan dio
rješenja problema kao što su starenje radne snage, nastavak
digitalizacije, buduće potrebe za vještinama, potreba za
promicanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u doba
kada se na internetu množe “alternativne činjenice” i
dezinformacije, te odgovor na potrebu za većim osjećajem
pripadanja kao odgovor na populizam i ksenofobiju.
