Bivši ministar financija Borislav Škegro rekao je u četvrtak da je bio protiv davanja državnog jamstva Agrokoru 1999. godine, ali je ono ipak dano odlukom Vlade na sjednici kojoj nisu nazočili premijer, potpredsjednici Vlade niti on.
“Nisam dao to jamstvo i osobno sam silno bio protiv njega, a
svejedno sam ga osobno potpisao. Potpisao sam ga kao jedini
ovlašteni potpisnik onda kada je Vlada, sukladno zakonu, jedina
mogla u to vrijeme dati jamstvo privatnoj tvrtci “, rekao je
Škegro tijekom trosatnog svjedočenja pred saborskim Istražnim
povjerenstvom o Agrokoru, upitan o državnim jamstvima Agrokoru u
iznosu od oko 30 milijuna eura.
Podsjetio je kako toj sjednici Vlade, kojoj nisu nazočili njezin
predsjednik, druga dva potperdsjednika, ni on kao ministar
financija, donijeta odluka o davanju tog državnog jamstva. Rekao
je da je prijedlog za to jamstvo došao iz Ministarstva
poljoprivrede kao rezultat pritiska Ivice Todorića uz pomoć
dvosatnog prosvjeda radnika “Zvijezde”, tj. sindikata PPDIV-a.
“Radnici su tada blokirali tramvajsku prugu u Zagrebu na križanju
Šubićeve, Držićeve i Branimirove dok se ne izda to jamstvo jer su
saznali da je to odbijeno na vladinoj Koordinaciji za
gospodarstvo,” rekao je.
Škegro je istaknuo i da 1990-tih Agrokor uopće nije bio tema
sjednica u Uredu predsjednika RH dr. Franje Tuđmana ili
Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a. “Predsjednik Tuđman se
nije bavio niti jednom konkretnom odlukom o privatizaciji”,
naglasio je. Dodao je i kako je u to vrijeme postojala prešutna
podjela rada između Ureda predsjednika RH i Vlade, Tuđman se
bavio obranom, vanjskom politikom i vanjskim poslovima a Vlada
svim ostalim. Izuzetak su, kazao je Škegro, bili pojedini veći
politički osjetljivi slučajevi privatizacije. Škegro je kazao i
da banke nisu bile u vlasništvu države i da Vlada mogla
naređivati kome će one dati kredite.
Upitan je li na njega ili Fond za privatizaciju bilo pritisaka
prilikom donošenja odluka o privatizaciji, rekao je da ga je,
iako to nije smatrao pritiskom, dva puta zvao tadašnji
predsjednik Hrvatskog sabora Stjepan Mesić vezano uz neke odluke
koje je trebalo donijeti na sjednici Upravnog odbora Fonda za
privatizaciju.
Na upit Nikole Grmoje (Most) rekao je da poznaje povjerenika za
Agrokor Antu Ramljaka još od 2002. godine, kada je radio za
uglednu stranu tvrtku, da su od 2007. do 2011. zajedno radili u
fondu Quaestus, u koji su ga uzeli za četvrtog partnera. Negirao
je da se s Ramljakom sastao u zagrebačkom kafiću Gold, u kojem se
ponekad sastane s ministricom gospodarstva Martinom Dalić, koju
zna još iz 90-ih godina. Negirao je i da se Ramljak u tom kafiću
sastao s njim i Dalić.
Na pitanje Gorana Marasa (SDP) negirao je da je Ivić Pašalić,
koji je 1994. imenovan za člana Upravnog odbora Fonda za
privatizaciju, odlučivao o privatizaciji. Rekao je da je Pašalić
imao trinaestinu utjecaja na odluke naglasivši da su se odluke o
tom Fondu donosile jednoglasno. Negirao je i da osobno poznaje
Jozu Petrovića, koji je bio tadašnji direktor Unikonzuma.
Tijekom višesatne rasprave članovi Povjerenstva iz vladajuće
koalicije često su se pozivali na povrede poslovnika jer su, kako
su ocjenjivali, Maras, Ivan Lovrinović i Grmoja sugestivno
ocjenjivali Škegrine odgovore.
Na višekratne upite Lovrinovića i Grmoje o njegovom članstvu u
Savjetu HNB-a i o odgovornosti za to što je 1991. godine
Agrokoru, preko Zagrebačke banke, odobren kredit iz primarne
emisije, odgovorio je kako tada nije bio član Vlade niti Savjeta
HNB-a, a guverner HNB-a bio je HNS-ov Ante Čičin-Šain.
“Kao član Savjeta HNB-a sve sam napravio što sam trebao.
Financijsku policiju pozvao sam u Dubrovačku banku koja je
podnijela 47 kaznenih prijava i pogledajte gdje je to završilo i
tko je za to odgovoran”, poručio je Škegro Grmoji.
