
Zastupnik Tonino Picula je na plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu u Strasbourgu istaknuo da zbog problema nedostatka statističkih podataka za otoke na kojima živi čak 17 milijuna ljudi, njihov status nije adekvatno priznat što im između ostalog, otežava i povlačenje sredstava.
Zastupnik Tonino Picula, potpredsjednik Međuskupine Europskog
parlamenta zadužen za otoke, istaknuo je u ime svoje S&D
grupe u raspravi o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i
Vijeća o izmjeni Uredbe u pogledu prostornih tipologija kako
specifičnost otoka, odnosno “inzularnost” mora ući u europske
statistike.
Konkretno, Picula je na plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu
u Strasbourgu istaknuo da zbog problema nedostatka statističkih
podataka za otoke na kojima živi čak 17 milijuna ljudi, njihov
status nije adekvatno priznat što im između ostalog, otežava i
povlačenje sredstava.
“Primjena statistike na otocima omogućila bi temeljit
pregled karakteristika tih područja od kojih su mnoge zajedničke
neovisno o zemljopisnom položaju, veličini ili razini
razvijenosti otoka. Takvi bi podaci trebali biti usporedivi s
ostalim područjima tipologije i uvelike bi olakšali razvoj
ciljanih odredbi zakonodavstva EU za otoke u svakoj situaciji
kada im je to potrebno!”, istaknuo je zastupnik Picula u
svom govoru.
Picula je snažno istaknuo “da otočani s pravom
postavljaju pitanje kako se uopće mogu kreirati adekvatne
politike za otoke ako njihov status nije teritorijalno
priznat!”
Naglasio je da je “inzularnost” kao faktor povećava
troškove transporta, umanjuje sigurnost opskrbe energijom,
otežava pristup obrazovanju i značajno ograničava pristup tržištu
rada, svima koji žive na otocima jako poznat pojam. I zato je
vrijeme da ga uvažimo na europskoj razini!”
Naime, Europski ured za statistiku (Eurostat) posljednjih godina
objavljuje statističke podatke koji obuhvaćaju niz takvih
prostornih tipologija i stvorio je NUTS (Statističku nomenklaturu
teritorijalnih jedinica) kako bi primijenio zajednički
statistički standard u cijeloj Europskoj uniji. Razine NUTS-a
geografska su područja koja služe za prikupljanje usklađenih
podataka i igraju važnu ulogu pri povlačenju i dodjeli
financijskih sredstava iz Kohezijskih fondova, upozorio je
zastupnik Picula.
Budući da trenutna podjela na gradove, ruralna, urbana i obalna
područja nije sveobuhvatna, ovo je izvrsna prilika da se
“prostornim tipologijama priznaju i europski otoci na
kojima živi više od 17 milijuna stanovnika i čiji je poseban
status već priznat člankom 174. Lisabonskog sporazuma”,
dodao je.
Istaknuo je da aktualna Uredba o NUTS-u još ne obuhvaća prostorne
tipologije i zato je podržao prijedlog koji želi ustanoviti
prostorne tipologije za potrebe europske statistike jer bi se
tako na osnovu definicija i statističkih kriterija osigurala
usklađena i transparentna primjena na razini EU-a i država
članica.
“Na temelju njega bilo bi moguće objediniti podatke na
temelju tipologija i primjerice, u skladu sa stupnjem
urbanizacije uspoređivati BDP u ruralnim i urbanim područjima te
izmjeriti realnu razinu zaposlenosti. Tako bi se pravilno uvažila
raznolikost regija EU jer postoje značajne razlike među vrstama
teritorija u državama članicama!”
Prostorne tipologije uvelike utječu na regionalne politike u
okviru glavnih ciljeva inicijative Europa 2020. Primjerice, cilj
je kohezijske politike EU-a smanjiti razlike među regijama EU-a i
promicati rast, zapošljavanje i održiv razvoj u regijama i
područjima koji su u nepovoljnom položaju.
Otoci su definirani kao regije razine NUTS2 i NUTS3, imaju
zajednička i trajna posebna obilježja koja ih jasno razlikuju od
kontinentalnih područja. Smanjenje regionalnih ekonomskih,
socijalnih i ekoloških razlika te policentričan uravnotežen
razvoj glavni su ciljevi kohezijske politike koji su usko
povezani s postizanjem ciljeva strategije Europa 2020.
Stoga, predložena regulacija cilja legalno prepoznati
teritorijalne tipologije na razini NUTS 3, lokalnih upravnih
jedinica (LAU) i mrežnih ćelija kako bi ih integrirala u
postojeću NUTS uredbu. Predložene teritorijalne tipologije i
oznake uglavnom su urbana, ruralna, gradska i obalna područja.
Najveće nepodudarnosti događaju se u gustoći naseljenosti
prostora upravo u Jadranskoj regiji.



