Hrvatska svojom težnjom prema što ranijem ulasku u Schengenski prostor, članstvu u eurozoni i aktivnim sudjelovanju u europskim suradnjama mora iskoristiti trenutne okolnosti unutar Europske unije da pokaže gdje želi pripadati, poručio je u srijedu premijer Andrej Plenković u govoru u Saboru kojim je izvijestio zastupnike i javnost o sastancima Europskog vijeća.
Europsko vijeće održalo je sastanke 29. rujna u Tallinnu,
prijestolnici Estonije koja trenutno predsjedava Unijom, te 19. i
20. listopada u Bruxellesu. Čelnici država članica su na prvom
susretu, na kojemu je glavna tema bilo digitalno društvo,
konstatirali da se značajno smanjio migracijski pritisak na
Europu, posebice na istočnom mediteranskom pravcu, ali i na
srednjem Mediteranu koji je zabilježio znatno manji broj
nelegalnih ulazaka, za što je zaslužna pojačana europska
aktivnost prema Libiji, glavnoj ruti migranata, istaknuo je
Plenković.
Premijer ključnim smatra da su se članovi Vijeća tijekom rasprava
složili da je potrebno intenzivirati suradnju s državama Afrike,
u vidu čega je krajem studenog organiziran susret afričkih i
europskih predstavnika, a u tu svrhu je pokrenut i fond EU-a za
Afriku kako bi se tamošnjim državama pomoglo da na nacionalnoj
razini uspostave mehanizme za spriječavanje nezakonitih
migracija. Hrvatska vlada je na tom tragu donijela odluku o
uplati 200 tisuća eura u taj fond, otkrio je Plenković.
Na sastancima Vijeća se raspravaljalo i o daljnjem jačanju
vanjskih granica EU-a i donošenja dodatnih mjera u okviru
schengenske pravne stečevine. Premijer je istaknuo kako je u tom
kontekstu za Hrvatsku kao državu koja se priprema na ulazak u taj
prostor posebno važno da je u ovom trenutku konzumirala 97 posto
sredstava namijenjenih za taj cilj, da slijedi 2018. u kojoj će
se pružiti dodatni napori kako bi se do 2019.
ispunili svi tehnički kriteriji, pa da Hrvatska bude spremna
za političku odluku na razini Vijeća o pristupanju schengenskom
prostoru.
Govoreći o migracijama, Plenković je napomenuo da je 78 osoba
premješteno u Hrvatsku, od kojih je 60 iz Grčke, a 18 iz Italije.
Dodao je kako je Vlada 5. listopada donijela odluku da je
Hrvatska tijekom 2018. spremna prihvatiti do 100 osoba koje se
trenutno nalaze u Turskoj.
Vijeće je raspravljalo i o sigurnosnim i obrambenim pitanjima, a
Plenković je u Saboru naglasio hrvatski napredak u pripremi
stalne strukturirane suradnje u području obrane, najavivši da će
u četvrtak na sjednici Vlade biti usvojeni dokumenti koji će biti
pravna prepostavka da Hrvatska bude među 21 državom članicom
koja želi snažniju obrambenu suradnju koja će EU-u omogućiti
“kvalitetnije zajedničko suočavanje sa sigurnosnim ugrozama”. Ta
je tema važna i u kontekstu nove Strategije nacionalne sigurnosti
usvojene prije ljeta, ali i za našu obrambenu industriju.
Vanjskopolitičko okruženje
Najzanimljivijim i najinovativnijim dijelom Europskog vijeća za
Plenkovića je bio dokument predsjednika Donalda Tuska koji je
pripremio novi okvir, takozvani “Leaders agenda”, koji jasno
određuje hodogram ključnih aktivnosti za europske čelnike od
listopada do sredine 2019. godine kad se održavaju europski
izbori. Intencija Tuskovog prijedloga je da se Vijeće usmjeri na
praktična rješenja stvarnih problema građana EU-a, pa je stoga
pripremljen novi metodološki pristup radu kroz koji će šefovi
vlada moći raspravljati odluke Vijeća na malo drugačiji način
nego dosad, istaknuo je premijer.
Plenković smatra kako su nedavna politička kretanja unutar Europe
poput govora predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea
Junckera o Stanju unije, izlaganja francuskog predsjednika
Emmanuela Macrona o budućnosti Unije, Brexita i rezultata izbora
u Njemačkoj pokazala kako će Europa u idućim godinama “biti u
procjepu između francuskog entuzijazma i njemačkog realizma”,
zbog čega je važno “ne pasti u zamku”.
Premijer je istaknuo kako su velike europske države u fazama kad
su usredotočene na unutarnja pitanja, te da je stoga veoma
važno kako će se u tom kontekstu postaviti male i srednje države.
“Zbog toga s dubokim uvjerenjem smatram kako je takva
okolnost važna za Hrvatsku da pokaže gdje želi biti”,
naglasio je premijer koji tvrdi da je u tom vidu veoma važno
hrvatsko inzistiranje na Schengenu i na raspravi o strategiji
uvođenja eura u Hrvatskoj.
“Trebaju nam dva velika i široka okvira koji će nam dati
cilj i ambiciju za budućnost”, zaključio je Plenković,
dodavši kako službeni Zagreb pokazuje pripadnost i ambiciju EU-u
i svojom aktivnošću u inicijativama poput zajedničke obrambene
politike ili težnji prema osnivanju institucije zajedničkog
europskog tužilaštva.
Dodao je kako je rad hrvatske vlade po tom pitanju prepoznat i na
razini europskih institucija, što dokazuje to što je Hrvatska po
prvi puta dobila poziv da sudjeluje na nadolazećem summitu
eurozone.
