Povodom godišnjice mandata Andreja Plenkovića, u 30 minuta intervjua s premijerom Zoran Šprajc pokušao je otkriti može li on u iduće tri godine mandata učiniti da Hrvatska bude bolja zemlja nego što je dosad bila, može li Hrvatska biti zemlja u koju se ljudi vraćaju, a ne samo zemlja iz koje ljudi odlaze.
Premijeru evo dosta uzbudljiva godina iza vas i nas, ali
evo i uzbudljiv dan, možete li prokomentirati ovaj iznenađujući
obrat da nitko od osumnjičenih u slučaju Agrokor nije dobio
pritvor, da je sud defacto opalio dosta veliku pljusku Državnom
odvjetništvu?
Pa ja već rekao da ne komentiram procese koji su u tijeku.
Evo i Ivica Todorić vas opet proziva zbog tog sastanka u
Vladi neposredno uoči ove akcije privođenja, što ste dogovorali
na tom sastanku?
Sasvim je jasno da politika HDZ-a ni na koji način ne utječe na
rad policije, odvjetništa… A što se tiče sastanaka vikendom
pa imamo sada situaciju da je predsjednica otišla u Moskvu,
predsjednik Sabora je u Kanadi, ja sam bio u Bruxsellesu i imali
smo normalne konzultacije. Nitko se ne bi čudio da dođe u
nedjelju i zatekne nas tamo.
Vjerujete li da će se Ivica Todorić na kraju odazvati
pozivu Dorha i vratiti u Hrvatsku ili će čekati
izručenje?
To je na njemu.
Dosta ste se hvalili i sa Lex Agrokorom danas i ajde
složit ćemo se da je taj zakon bio nužno zlo, ali bojite li se
pravnog kaosa koji će uslijediti kada dođu tužbe i bojite li se
da će dio tog računa na kraju ipak platiti porezni obveznici , to
je po mnogima dosta realna opcija? Vi ste pravnik …
Naša procjena je bila da odgovarajući zakonski okvir koji pokriva
stečajno zakonodanstvo nije dovoljno dobar za kompaniju koju
imamo od sistemskog značaja. Ta je kompanija i dalje u
privatnom vlasništvu, a moram reći da niti jedna lipa poreznih
obeznika od travnja do sada nije potrošena i da je uloga države
da bude svojevrsni facilitator I to putem izvanredog
povjerenika koje je imenovao trgovački sud.
No, mnogi smatraju da je problem samo zamrznut na godinu
dana i da će eskalirati?
To jednostavno nije točno, izvanredni povjerenik angažirao je
posebne savjetnike, pravne i finacijske stručnjake, vjerovničko
vijeće… Razgovara se kako provesti restrukturiranje i
nagodbu.
Navodno
će izručenje iz Velike Britanije biti jako teško obzirom na
specifičnost pravnog poretka, mogu li oni ignorirati europski
uhidbeni nalog?
Iako su se oni izjasnili na referendumu sve dok su članica
trebaju poštivati sve statute koji postoje na razini Europske
unije, a jedan od njih je i europski uhidbeni nalog.
Je li Božo Petrov na kraju ipak napravio dobro kada ga je
namamio u Banske dvore na onaj sastanak i otovrio tu
temu?
Gospodin Petrov koristi medije u žalu što više nije predsjednik
Sabora kako bi opisao detalje s pojedinih sastanaka. To je njegov
stil. Politika Vlade je bila da se temeljito informiramo kad smo
bili svjesni dimenzije problema. Od četiri scenarija: ne činiti
ništa, nacionalizirati, dati sredstva ili ići sa zakonom –
odlučili smo se s onim što je jedino bilo moguće.
Ruske banke su već davno blokirale Agrokorovu imovinu u
Srbiji, a nekidan i u BiH, hoće li se u rješenje tog dijela
problema uključiti Vlada ili je to sve ostavljeno Anti Ramljaku?
Agrokor polako postaje i politički problem…
Vlada je sa svoje strane prenijela drugim vladama u susjednim
državama sve aspekte koji se odnose na zakon o izvanrednoj
upravi, sve smo temeljito pojasnili. Sberbanka nastoji doći do
svojih sredstava, tražbina. Međutim, svi ti procesi se vode
protiv kompanije, ne protiv hrvatske države. Bili su razgovori
Ministarstva gospodarstva i diplomacije s nizom ministara u
susjednim zemljama, gdje smo objasnili da je bit Vladinog
angažmana što nije došlo do domino efekta, tsunamija na
financijskim sustav, dobavljače, radnike…
Zašto u delegaciji s predsjednicom u Rusiju nije otišla i
potpredsjednica Vlade Martina Dalić, sigurno je mogla pomoći u
razgovorima oko Agrokora, vi je niste pustili ili ju ona nije ni
zvala?
Nadam se da su razgovori predsjednice Republike i ruskog
predsjednika Putina išli za tim da Sberbanka kao jedan od
najvažnijih vjerovnika promijeni politiku i da se aktivno uključi
u proces restrukturiranja i nagodbe jer imaju sve informacije.
Očekujem da ovaj današnji sastanak imati pozitivan efekt na
njihove stavove kroz proces restrukturiranja.
Potpredsjednica Vlade je bila prije desetak dana u Moskvi i
pripremila je ovaj posjet kada je riječ o gospodarskim pitanjima.
Svatko radi svoju ulogu.
Jeste li vi i predsjednica uopće razgovarali o ovom
njenom posjetu Rusiji, ili svatko radi po svome? Takve su
špekulacije…
Naravno da smo koordinirali taj posjet. Špekulacije su čudo, kad
bi država funkcionirala po špekulacijama slabo bi funkcionirala.
Vlada je pružila punu potporu organizaciji, sadržaju, sporazumima
ovog susreta.
Što se događa sa Slovenijom? Miro Cerar uvrijedio se na
vaš govor u UN-u – ovaj tjedan vam je poslao pismo u kojem vas
zove na nastavak dijaloga… jeste li mu odgovorili?
Ne bih rekao da se uvrijedio. Što bi bilo da se bilo tko u
Hrvatskoj osjeti pogođenim kada Slovenija javno kaže blokirat
ćemo Hrvatsku u pristupanju OECD-u. Hrvatska vanjska politika
nema refleks blokiranja susjeda ili traženja problema u stavovima
drugih država. Imamo refleks dobrosusjedske suradnje i dijaloga.
Znate da je Hrvatska u arbitražni proces ušla u vrijeme
pristupnih pregovora kada je od strane Slovenije bilo blokirano
14 poglavlja. Prošlo je češko predsjedanje bez iti jednog
otvorenog i zatvorenog poglavlja. Bili smo primorani na to.
Uložili smo značajna sredstva, angažirali najbolje stručnjake,
ušli smo u dobroj vjeri. Arbitražu je kompromitirala druga
strana. Ta teza da Hrvatska da ne poštuje međunarodno pravo je
netočna. I to je bila moja prilika na Općoj skupštini UN-a. Ja
sam tu da štitim hrvatske interese i da na tom ključnom
vanjskopolitičkom forumu to artikuliram što je istina i što je
hrvatski stav i to ću činiti uvijek
Ja sam već odgovorio kolegi Ceraru pismom i podsjetio da sam još
prigodom posjeta Ljubljani 12. srpnja izrazio želju da on dođe u
Hrvatsku kako bismo razgovarali o otvorenom pitanju granice i
svim drugim otvorenim pitanjima koje postoje između dvije
prijateljske zemlje. Upravo je dogovor kolege Cerara, Junckera i
mene 29. travnja omogućio da naše granične policije mogu prijeći
sa sustavnih na ciljane kontrole. Efekt – 100 milijuna noćenja,
17 milijuna dolazaka, 11 milijardi eura prihoda od turističke
sezone.
Ajmo se vratiti na rezultat rada Vlade, Vi ste danas ovih
zadnjih godinu dana u Saboru prikazali dosta idilično, sat
vremena ste hvalili i sebe i vašu Vladu, rekao bi čovjek ovdje
cvatu samo ruže i cvijeće, ali bojim se da se dobar dio građana s
tim ne bi složio… ne bi se sigurno složilo onih 150.000 koji su
otišli iz Hrvatske? Ima li nešto s čim ste vi
nezadovoljni?
Ja sam pristupio ovom izvješću koje sam dužan podnijeti vrlo
detaljno i temeljito. To nije samo izvješće mene osobno, nego
očitovanje svih resora Vlade. Taj govor kada ga u miru pročitate
je vrlo sadržajan, argumentiran i precizan. Uvijek se može više i
bolje. Objektivno govoreći, u ovom trenutku ova tema koja se
odnosi na Agrokor koja je sama po sebi reformski proces (nisam
uzalud koristio riječ čistilište) uzela je jako puno vremena. Ovo
je šansa za transformaciju poslovnih odnosa u Hrvatskoj. Ako
pogledate učinke porezne reforme: veća potrošnja građana,
rasterećenje gospodarstva, rast BDP-a, smanjivanje javnog duga,
izlazak iz procedure prokomjernog deficita, rast izvoza… Svi ti
podaci govore da su svim makroekonomski trendovi pozitivni.
Ali teško ih je povezati s rezultatima rada ove Vlade,
oni su počeli tijekom Milanovićeve Vlade, s čime on nije imao
veze, nego su se otvorile granice EU-a, ekonomija je
krenula…
Dakle, ništa, mi kao da nismo bili tu?
To će vam reći svi ekonomisti…
Neće vam svi reći. Reći će vam oni koji lakonski komentiraju
stvari, koji će reći nije do vas nego je neka nevidljiva ruka sve
to napravila. Zar mislite da se proračunska disciplina odvija
sama po sebi? Ne odvija se. Sve se odvija s određenom svrhom i
dinamikom. Moj je cilj bio da ova kriza s kojom smo se suočili, a
ona sigurno nije do moje Vlade, nije utjecala na ključne
pozitivne trendove. Rejting agencije gledaju je li u zemlji
stabilan politički sustav, predvidiv pravni sustav ili je to
zemlja u kojoj može napraviti poslovni plan i ostvariti u takvom
okruženju svoje poslovne ideje. Takvu zemlju želim i na tome
radimo.
Dio od toga što kažete stoji, ali stoji i činjenica da
nas je u vašem mandatu prestigla Bugarska po standardu
stanovništva…
Gledajte, Bugarska i Rumunjska su već deset godina u Europskoj
uniji. Koriste EU fondove puno dulje nego mi, veće su. One
inicijalne muke su prebrodile. To i mi radimo. Sad smo na 47
posto raspisanih natječaja iz okvira koji je 10,7 milijardi eura,
moj je cilj da u iduće tri godine sve novce povučemo. Trendovi
koje ima su izrazito dobri, a nismo zaboravili ni na socijalnu
uključenost i solidarnost. Povećali smo minimalnu plaću,
dogovorili se s javnim i državnim službenicima. Zaposlenost je za
50.000 ljudi veća.
No, što vi mislite zašto ljudi odlaze iz
Hrvatske?
Mi smo zemlja koja polako dolazi kraju tranzicijskog razdoblja.
Da smo tranziciju apsolivirali ne bi nam se dogodio slučaj
Agrokor, koji nam se sada događa. Jednostavno činjenica je da
ulaskom u Europsku uniju imamo i slobodu kretanja, sve se to
lakše korsti, a dio njih želi otići i dio života provesti u
zemlji gdje će više zaraditi.
Kažu da je prva godina mandata najbolja godina za
napraviti bolne rezove i početak reformi, vi ste je potrošili bez
da ste započeli ijednu ozbiljnu reformu? Niti u zdravstvu, niti
javna uprava, niti pravosuđe?
To su strukturne reforme. Spomenuo sam danas u govoru koje smo
sve zakone donijeli. Nije realno da u ovakvoj godini, u kojoj se
puno toga dogodilo, svi problemi hrvatske tranzicije dođu na
dnevni red. Mandat traje četiri godine, htio sam osigurati
političku stabilnost, da nam se drugi ne smiju. Daleko smo mi od
političke kulture Italije, gdje su česti izbori, jer kod njih
sustav funkcionira. Za našu zemlju je politička stabilnost bilo
kakvog iskoraka, rasta i razvoja. Zato smanjivanje tenzija i
podjela je važno. Hrvatska nije ista kao prije godinu dana.
Posebno po ozračju u zemlji.
U Mostu kažu da se i HDZ i SDP nereformske stranke, koje
samo žele zadržati Status Quo i svoje privilegije i da ste po
tome potpuno iste stranke, dobar dio građana na izborima im je
dao za pravo?
Kad sam došao HDZ je bio na 20 posto, sad stojimo na 34. Oni
stoje na onome na čemu stoje. Naš rejting je na razini Kurza,
Merkel, Macrona. Dakle, ono što mainstream stranka mora biti. Sve
iznad toga je čudo i tu držim stabilnost. Most ima određene
ideje, ambicije, projicira to s lokalne na naciolne razine,
trebaju jedno vrijeme prilagodbe. Njih sam doživio s puno
simpatija. Ali to je kao jedan veliki široki ljevak u koji mnoge
interesne skupine ubacuju svoje ideje. S obzirom na nedostatak
filtera kod njih – to im sutra postaje javna politika. Tu je
razlika nas i njih kao prosvjedne stranke. Moj angažman je da
učinim zemlju stabilnom, u kojoj mainstream stranke grade
povjerenje u sebe i institucije.
Ali nemate stabilnost u Saboru, imate dvije, tri ruke
više od polovine, svaki zakon je problem za
izglasavanje…
Zašto mislite da je to problem? Imali ste već u Hrvatskoj većina
za jedan glas. Zašto je to problem?
Za bolne rezove, ozbiljne reforme – oni su problematični
ako imate takvu većinu…
Koji to zakon nećemo moći provesti kroz ovu većinu. Ne spominjete
činjenicu da je oporba uvjetovala izbor ustavnih sudaca, što je
obveza Sabora, pa to je opstrukcija i problem. To je logika
improvizacije a ne načela zakonitosti. Zakoni su pisani da ih
Sabor provodi. Želim da se Agrokor rasvijetli do najsitnijih
detalja, hoće li to biti u formi povjerenstva ili odbora,
svejedno je. Ne radi se o tome hoće li glavni državni odvjetnik
nešto reći, nego se radi o zakonu i onome što zakon kaže.
Kritiziraju vas da ste arogantni prema
neistomišljenicima, oporbi, novinarima?
Stvarno se trudim da niti u jednom trenutku ne prijeđem granice
koje bi krivo mogle biti doživljene. Od stresa smo se malo i
udebljali u ovih godinu dana, jer kad radite 14 sati dnevno na
dan to je tako a ništa pozitivno ne dobivate na stol. Onda se to
vidi i osjetim ali to je takav posao koji morate izdržati. A
olaktona je okolnost što imam i dvoje male djece.
Neki kažu i da ste tašti, ne volite čuti
kritiku?
Kako ne bih volio, oni koji me bolje poznaju znaju da volim
razgovarati i da ne volim podilaženje, dapače. Mislim da je
to ključ da međusobno moramo biti korektivi
i nema osobite koristi da vam netko govori
što vi želite čuti.
Imate dvoje male djece stiglente li se baviti
njima?
Možete misliti koliko je supruga zadovoljna po tom planu, da
između 6 i 8 ujutro mogu biti pomoć u kući.
Suprugu ste upoznali u Saboru, je li bilo romatike
tamo?
Bilo je to čudo tada, nije to bila jedna jedina šorija iz
tog mandata. Pritom mislim na kolegu Mesića.
