U općini Preko na otoku Ugljanu, u subotu 14. listopada 2017. godine, održana je 18. sjednica Otočnog vijeća na kojoj je Ministrica Žalac predstavila Nacrt prijedloga novog Zakona o otocima čije se upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske očekuje u studenom ove godine.
Otočno je vijeće savjetodavno tijelo ministrice regionalnoga
razvoja i fondova Europske unije čiji je zadatak kreiranje
savjeta, mišljenja i prijedloga u postupku donošenja akata koji
se tiču provođenja mjera i aktivnosti vezanih za ukupni održivi
razvoj otoka. Sjednicom Vijeća na Ugljanu predsjedavala je
ministrica Žalac uz državnu tajnicu Nikolinu Klaić, pomoćnicu
ministrice zaduženu za razvoj otoka, Tajanu Huzak i pomoćnicu za
regionalni razvoj Kristinu Bilić.
Na početku sjednice, pomoćnica Huzak predstavila je Nacrt
prijedloga izvješća o učincima provedbe Zakona o otocima u 2016.
godini te istaknula važnost ulaganja u otočni održivi razvoj i
podršku samodostatnosti otoka kroz redefiniranje strateškog
opredjeljenja prema otocima i izradu novih instrumenata. Na
najznačajnije komponente ulaganja u 2016. godini, a to su
prometna povezanost i infrastruktura, osvrnula se državna tajnica
u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić
Kostelac.
U okviru druge točke dnevnog reda sjednice, ministrica Žalac
članovima je predstavila tekst Nacrta prijedloga novog Zakona o
otocima i među ostalim najavila novi pristup definiranju
razvijenosti otoka i strateškom planiranju održivog razvoja otoka
u skladu s konceptom “pametnih otoka” te usmjeravanje Zakona
prema odrednicama Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj
situaciji otoka. Uz sve navedeno, novi će Zakon prošiti uporabu
Otočne iskaznice koja bi, uz postojeću mjeru povlaštenog
prijevoza u pomorskom obalnom linijskom prometu, omogućila
uključivanje i svih ostalih mjera koje se odnose na otočno
stanovništvo, kao što su subvencioniranje vodoopskrbe, javnog
otočnog cestovnog prijevoza i malog gospodarstva.
Ministrica Žalac naglasila je da paralelno s izradom novog
indeksa razvijenosti, Ministarstvo uvodi i zasebni indeks
razvijenosti koji će se odnositi na otoke “otočni indeks
razvijenosti”, upravo radi posebnosti situacije hrvatskih otoka,
te dodala: “Budući da prema postojećem indeksu razvijenosti,
brojne jedinice lokalne samouprave na otocima nisu u mogućnosti
prijavljivati projekte za sufinanciranje sredstvima iz EU
fondova, Otočni indeks razvijenosti s uključenim dodatnim
pokazateljima razvoja, prikazat će realniji stupanj njihove
razvijenosti, što će otvoriti brojne nove mogućnosti financiranja
projekata održivog razvoja.”
Na završetku sjednice, predstavljen je i plan poslovanja Uprave
za otoke u 2018. godini. Spomenuta Uprava koja je u Ministarstvu
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije osnovana Odlukom
Vlade 4. svibnja 2017. godine, prema projekcijama za iduću
godinu, otočanima će na raspolaganje staviti oko 140 milijuna
kuna iz državnog proračuna kroz niz mjera kao što su financiranje
malih kapitalnih projekata jedinica lokalne samouprave,
vodoopskrba otoka, poticanje otočnog javnog cestovnog prijevoza,
poticanja otočnog gospodarstva kao i promociju tradicionalnog
gospodarstva kroz Projekt “Hrvatski otočni proizvod” i potpore
otočnim udrugama.
Ključna zadaća Uprave za otoke u narednim godinama bit će jačanje
suradnje s Upravljačkim tijelima Operativnih programa Europskih
strukturnih i investicijskih fondova u svrhu efikasnog korištenja
raspoloživih EU sredstava za projekte na hrvatskim otocima.
