Čelnici 27 zemalja Europske unije trebaju na summitu krajem listopada odgoditi odluku o Brexitu jer do sada nije postignut "dovoljan napredak" u tri ključna pitanja, osim ako se u petom krugu pregovora o izlasku Velike Britanije iz Unije ne desi neki značajan pomak, složili su se u utorak i hrvatski europarlamentarci podržavši rezoluciju Europskog parlamenta o stanju pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom
Zastupnici Europskog parlamenta (EP) su nakon izlaganja
predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera i glavnog
europskog pregovarača Michela Barniera s 557 glasova ‘za’, 92
‘protiv’ i 29 ‘suzdržanih’ usvojili rezoluciju u kojoj stoji da
četiri runde pregovora nisu urodile “dovoljnim napretkom” te nisu
stvoreni preduvjeti za prelazak u fazu pregovara o budućim
odnosima između dviju strana.
Parlament je pozdravio pojašnjenja koja je britanska premijerka
Theresa May iznijela nedavno u govoru u Firenzi, ali i poručio
kako od britanske vlade očekuje da, bez odgađanja, iznese
konkretne prijedloge kako bi se zaštitila sva prava europskih
građana koji žive u Britaniji te prijedloge vezane uz podmirenje
financijskih obveza Londona prema EU u cijelosti, kao i
prijedloge o rješavanju graničnog pitanja između Sjeverne Irske i
Republike Irske, u skladu s mirovnim sporazumom postignutim na
Veliki petak 1998.
Kao dodatni uvjet za zaključenje prve faze pregovora, EP je
zatražio jamstvo da će europski zakoni biti poštivani sve dok
Britanija službeno ne iziđe iz Unije.
“Evidentna je podjela u britanskom pregovaračkom timu oko
samih ciljeva pregovora s EU. Tri su ključne točke
pregovora (…) više od tri i pol milijuna europskih
građana žive u Velikoj Britaniji, jednako kao i milijun Britanaca
koji žive u drugim članicama EU-a. Ti građani ne smiju biti
kažnjeni zbog Brexita, a njihova prava trebaju biti riješena
reciprocitetom“, kazao je zastupnik Ivan Jakovčić
(IDS/ALDE).
Također je izrazio uvjerenje da će u timu premijerke May biti
dovoljno mudrosti kako bi se iznašlo rješenje za buduće odnose
između Republike Irske i Sjeverne Irske kako ne bi ponovo došlo
do “terorizma, sukoba i žrtava”.
Što se tiče financijske nagodbe, Jakovčić smatra da “ne
može Britanija izaći iz braka bez da plati ono na što se
obvezala“.
“Pregovore o Brexitu, koji ne napreduju očekivanom
dinamikom, treba ubrzati, a ohrabruje jedinstven pristup ostalih
27 članica Unije tim pregovorima“, ocijenio je Jakovčić.
Europarlamentarka Dubravka Šuica (HDZ/EPP) je kazala da je
evidentno da nije postignut dovoljan napredak na spomenutim
područjima pa stoga ova rezolucija poziva Europsko vijeće da na
listopadskom sastanku odgodi odluku o postignutom napretku
ukoliko u međuvremenu ne dođe do znatnog pomaka u spornim
pitanjima
“Također je poručeno britanskoj premijerki May da u prvi
plan stavi interese države i građana, a ne svoje
stranke“, rekla je Šuica.
Zastupnica Marijana Petir smatra da “volju građana Velike
Britanije izraženu na referendumu o izlasku iz EU treba
poštivati, ali da izlazak sa sobom donosi i posljedice”.
“Stoga je važno uspostaviti pravila koja jedna i druga
strana trebaju poštivati kako bi se ugovorom o povlačenju
zaštitila prava građana Velike Britanije u EU i građana Europske
unije u Velikoj Britaniji. Također, važno je posebno razmotriti
položaj Sjeverne Irske i zajamčili kontinuitet i stabilnost
mirovnog procesa“, izjavila je Petir.
Zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) je kazala da je
“cijena koju će Ujedinjena Kraljevina platiti velika, ali
još teži je gubitak za njezine mlade koji gube obitelj građenu
desetljećima kroz institucionalne veze i kontakte koju je Europa
nudila od svog stvaranja“.
“Odlazak Velike Britanije iz Europske Unije pokazuje
kakve nesagledive posljedice može imati populistička politika po
budućnost njezinih građana“, dodala je Zovko.
“Ujedinjena Kraljevina bila je važan motor u ekonomskoj
liberalizaciji Europe i stvaranju pretpostavki za uspostavu
jedinstvenog tržišta u punom smislu riječi. Njezino vodstvo u
uklanjanju suvišne regulative, micanju barijera i otvaranju naših
tržišta te jasan zagovor nacionalnog suvereniteta i načela
supsidijarnosti nedostajat će ovoj Zajednici“, kazala je
zastupnica Ruža Tomašić (HKS/ECR).
No, nastavila je Tomašić, “Britanci su jasno izrazili
svoju volju da napuste Europsku uniju i na nama je sad da taj
proces prođe uz što manje problema za građane i tvrtke s obje
strane kanala“.
Europarlamentarac Tonino Picula iz kluba zastupnika
socijaldemokrata, ocijenio je da se “rezultatska
neizvjesnost uoči referenduma i više od godinu dana nakon
njegovog održavanja nastavila kao neizvjesnost rezultata
pregovora o izlasku“.
Najveću odgovornost za to snosi konzervativna vlada na čelu s
Theresom May, smatra Picula.
“Pozicije EU su jasne, 27 članica ne može plaćati ono što
su odlučile njih 28. Naša budućnost nije Brexit, nego ujedinjena,
proširena Europska unija“, izjavio je Picula.
Prema dosadašnjim rundama pregovora čini se da će najveći
problem, kao u svim brakorazvodnim parnicama, biti novac.
Juncker i Barnier su u govoru uoči izglasavanja rezolucije
potvrdili da “i dalje postoje ozbiljne razlike u
mišljenjima, posebno u pogledu financijskog dogovora” te da neće
prihvatiti da 27 država članica plaća ono što je dogovorilo
28“.
“Ništa više i ništa manje“, kazao je Barnier.
Juncker je pozdravio priznanje britanske vlade da ima financijske
obveze prema Uniji, ali i napomenuo: “Vrag će biti, kao i
uvijek, u detaljima.”
Premijerka May je voljna Europsku uniju “obeštetiti” s 20
milijardi dolara, koliko bi Britanija do 2020. još uplatila u
europski proračun. Bruxelles, međutim, traži najmanje 40
milijardi eura za nedospjele račune, mirovine i ostale
financijske obveze, a govori se i o svoti do 100 milijardi eura.
Juncker je kazao da porezni obveznici u Europskoj uniji ne bi
trebali snositi troškove odluku Velike Britanije da napusti blok
28-orice.
Koordinator Europskog parlamenta za Brexit Guy Verhofstadt
pokazao se tijekom prva četiri kruga pregovora između dviju
strana kao najoštriji kritičar Londona pa se i danas pokazao
jednim od najnezadovoljnijih glede, primjerice, zaštite prava
europskih građana u Britaniji, zapitavši se: “zašto o
tome još uopće raspravljamo?“.
Europski parlament, koji je zauzeo “najtvrđi” stav prema razvodu
dugog braka Velike Britanije i EU-a, uvelike će zadati
glavobolje britanskoj vladi, ocjenjuju neki zastupnici.
Europski parlament, naime, ima moć staviti veto na sporazum o
Brexitu.
EP je taj koji će na kraju procesa dati “zeleno svijetlo”
konačnom dogovoru o razdruživanju.
Usvojena rezolucija predstavljat će osnovu EP-a za summit EU27 u
Bruxellesu 20. listopada, kada će predsjednici vlada država
članica ocijeniti napredak u pregovorima s Brexitom.
