Bivši direktor slovenskog trgovačkog lanca Merkur Bin Kordež, osuđen na sedam i pol godina zatvora zbog gospodarskog kriminala, u zatvoru je počeo pisati blog koji svojim ekonomskim analizama privlači pozornost i struke i laika, a nedavno se dotaknuo i stanja u Agrokoru.
Nakon što se nagodio s državnim odvjetništvom o priznanju 11
kaznenih djela s područja gospodarskog kriminala Kordež je prije
dvije godine osuđen na 7 i pol godina zatvora i 23.500 eura
novčane kazne, na jednom od prvih “tajkunskih
procesa” u Sloveniji s pravomoćnom presudom. To je dosad najviša
izrečena kazna u Sloveniji za gospodarski kriminal.
Kordež je više puta bio proglašavan slovenskim menadžerom godine,
u vrijeme kad je njegovu lancu trgovina tehničkom robom koja se
širila i u regiji dobro išlo, što je prekinuto recesijom i
ekonomskom krizom, a osobito padom građevinskog sektora.
Prilikom izricanja presude Kordež je kazao da poštuje presudu
iako se ne osjeća krivim. U kuloarima se govorilo da je žrtvovan
nezadovoljnoj javnosti kao primjer da pravosuđe funkcionira jer
nije kao drugi “tajkuni” koji su poduzeća privatizirali i
zaduživali imao dobru političku zaštitu.
Na portalu Drugi svet Kordež najmanje jednom mjesečno objavljuje
svoj blog koji ponekad prenose i popularniji mediji, jer vrvi
analizama poslovanja i grafikonima.
Kodež je u travnju objavio i blog u kojemu je vrlo detaljno i
dosta benevolentno analizirao novonastalo stanje u Agrokoru,
nakon što se počelo govoriti o njegovu dugu i strukturnim
teškoćama s nelikvidnošću.
Kao glavni problem Agrokora u toj je analizi Kordež spomenuo vrlo
visoke kamate od čak deset posto koje je vlasnik Agrokora morao
plaćati na uzete kredite.
Tvrdi da bi Agrokoru godišnje u bilanci ostajalo 200 milijuna
eura da je dobivao kredite pod “normalnim” uvjetima i s
uobičajenim kamatama, ali upozorava da su Todorića unatoč tome
kreditima u njegovoj ekspanziji podržavale značajne banke i
institucije, pa i onda kad se odlučio na kupnju Mercatora.
Iako upozorava da svoje teze iznosi na temelju proučavanja
službene bilance i uz rezervu da u njima nema “kostura u ormaru”,
Kordež navodi da bi onaj koji se upusti u mogući otkup
Agrokorovih dugova po diskontiranoj cijeni nakon što je poduzeće
destabilizirano i izgubilo povjerenje financijskog tržišta na
kraju mogao i zaraditi, a spominje i moguće “geostrateške vidike”
cijelog slučaja.
