Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine.
Cilj je novog zakona pojednostaviti sustav, ali
i osnažiti proračune jedinica lokalne samouprave, a ministar
financija Zdravko Marić ukupni je neto efekt predloženog zakona
procijenio na 1,4 milijarde kuna.
Provedbom ovog zakona sav prihod od poreza na dohodak prepušta se
jedinicama lokalne i područne samouprave, istaknuo je.
Tako bi i prihod od kamata na štednju, koji je prema važećim
zakonskim odredbama ostao na razini državnog proračuna, sada dao
lokalnim jedinicama. Prihod od kamata na štednju lani je iznosio
368,8 milijuna kuna, a predloženim bi se zakonom i taj prihod u
cijelosti prepustio lokalnim jedinicama.
Sama raspodjela prihoda od poreza na dohodak je pojednostavljena
u odnosu na postojeću s obzirom da se predlaže jedinstvena
raspodjela za sve jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Prijedlog je da u prihodu od poreza na dohodak udio općina
odnosno gradova bude 60 posto, županija 17 posto, udio za
decentralizirane funkcije 6 posto, a udio za fiskalno
izravnanje 17 posto.
Zakonom se namjerava na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji
način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak,
sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne, odnosno
regionalne samouprave te sustav financiranja decentraliziranih
funkcija, poručio je ministar financija.
Također, namjera je definirati sustav koji će svim jedinicama
lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave osigurati
potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga, dok će se
u okviru drugih zakonskih propisa poticati regionalni razvoj i
demografska obnova.
Marić je napomeno kako je otkako je Zakon donesen 1993. godine
doživio 13 izmjena i promjena.
Kao osnovne nedostatke važećeg zakonskog okvira naveo je kako je
od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave samo njih 207
pod ustavom osnovne raspodjele, dok se na preostalih 349
primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak, od
čega 264 imaju status potpomognutog područja, 35 status
brdsko-planinskog, a 50 ih je na otocima. Niti jedna od tih 349
jedinica lokalne samouprave, kako je rekao, ne izdvaja u
fond izravnanja za decentralizirane funkcije.
Kada se gledaju županije, županijama s područja 299 lokalnih
jedinica pripada samo 12 posto udjela u porezu na dohodak. Od 20
županija samo Istarska i Primorsko-goranska nema ju na svom
području jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog
područja, ali imaju sa statusom brdsko-planinskog na koje se
primjenjuju posebna raspodjela poreza na dohodak.
To znači, rekao je Marić, da osim grada Zagreba niti jedna
županija ne ostvaruje puni iznos od postojećih 16,5 posto u
raspodjeli poreza na dohodak.
U važećem su zakonu kriteriji za decentralizirane funkcije
komplicirani i kompleksni, a Marić kaže kako se novim zakonom
otklanjaju ti ključni nedostaci te kako će sustav raspodjele
prihoda poreza na dohodak i sustav fiskalnog izravnanja biti
jedinstven za svih 576 jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
