
Profesor s Pravnog fakulteta i stručnjak za javnu upravu Ivan Koprić smatra da bi prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi trebao biti odbijen, te upozorava na opasnost da župani i načelnici, kojima se smanjuje odgovornost, preuzmu nacionalnu politiku.
“Ovaj nacrt trebao bi biti odbijen tako da se pojedine ugrađene
ideje više nikada ne vrate u sustav lokalne samouprave. Na djelu
je ‘obogotvorenje’ lokalnih čelnika nakon što su već
ranije preuzeli nadzor nad javnim ustanovama i poduzećima na
lokalnoj razini”, izjavio je za Hinu Koprić nakon što je
Ministarstvo uprave 18. rujna otvorilo javnu raspravu
o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.
Načelnici i župani prerastaju u “božanstva”
Upozorava da njime načelnici i župani prerastaju
u “mala božanstva”, dok se lokalna predstavnička tijela
pokušava svesti na “skupove bezveznjaka koji nemaju mozga i bave
se, kako to resorni ministar stalno tvrdi, trgovinom i
korupcijom”.
“Predložena zakonska izmjena je štetna i treba ju u
cijelosti odbiti. Bilo bi bolje da se ništa nije radilo, nego što
se pokušava isforsirati ovakav zakon”, ističe Koprić koji očekuje
da saborska oporba oštro ustane protiv pokušaja donošenja
ovakvog zakona.
Ministarstvo uprave 18. rujna otvorilo je trotjednu javnu
raspravu o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, a
najvažnije izmjene vezane su uz nova pravila za rušenje
gradonačelnika, načelnika i župana zbog neizglasavanja
proračuna.
Uz obrazloženje ministra uprave Lovre Kuščevića da se
time jača politička stabilnost
i smanjuje mogućnost učestalog održavanja prijevremenih
izbora, ubuduće bi se zbog neizglasavanja
proračuna raspuštali vijeće ili skupština, a lokalni čelnik
ostajao bi na dužnosti i dobio bi još jednu priliku za
donošenje proračuna.
“Tek ostaje za vidjeti kako će se to odraziti na dinamiku u
strankama i na nacionalnoj razini, ali već sada se vidi da župani
i načelnici preuzimaju nacionalnu politiku. Vodeći ljudi
Ministarstva uprave bivši su općinski načelnici ili
gradonačelnici. Mislim da to dosta govori o namjerama da se
zacementira postojeće neodrživo stanje koje onemogućuje reformu
kojom bi lokalna samouprava postala servis građanima.”, izjavio
je Koprić.
Hrvatski građani, upozorava, sve više postaju zatočenici
načelnika, koji su doduše izabrani neposredno, ali s jednakim
mandatom kao i vijeća, te sa značajno većim ovlastima
od vijeća i mogućnostima utjecaja na lokalnu zajednicu, lokalne
medije i lokalno civilno društvo.
“Vijeće skoro pa nema nikakve mogućnosti da se načelniku
suprotstavi, da ga upozori, a sve više mu se ograničavaju i
mogućnosti da uopće sazna što načelnik radi i na što troši
novac”, ističe Koprić.
Izmišljena “nestabilnost vlasti na lokalnoj
razini”
Obrazloženje Ministarstva o jačanju stabilnosti lokalne vlasti
smatra potpuno neosnovanom navodeći “brojke
koje sasvim demantiraju ocjenu o nestabilnosti”.
“U razdoblju 2009.-2017., otkako se načelnici i župani
biraju neposredno, u prosjeku je godišnje bilo svega
devet slučajeva raspuštanja lokalnih predstavničkih tijela.
Ako znamo da ima 576 jedinica, onda je to vrlo mali postotak”,
navodi Koprić.
Upozorava i da ministar Kuščević polazi od pogrešne
pretpostavke da “vijeće mora prihvatiti proračun kakav načelnik
predloži “. Zašto bi se predstavnici građana koji odobravaju
lokalne prihode, investicije, troškove, morali složiti s bilo
kakvim proračunom kojeg predloži načelnik? Njihova je uloga, a
tako je i svuda u svijetu, da i kroz proračunski proces nadziru
rad načelnika, u korist građana i lokalne zajednice.
Umjesto jačanja načelnika, Koprić
priželjkuje jačanje položaja vijeća, kao
i položaja građana kojih se lokalna samouprava najviše
tiče. “Stabilnost vlasti je pozitivna samo dok ne postane
okamenjena, nenadzirana, neodgovorna i nesmjenjiva. U protivnom
je stabilnost vlasti negativno svojstvo, koje se ne smije
zagovarati ili štititi”, poručuje.
Najveća novina – jačaju načelnici i utjecaj
Vlade
Od najvećih novosti koje donose zakonske izmjene,
Koprić izdvaja jačanje pozicije načelnika te jačanja
utjecaja Vlade na sustav pomoću povjerenika koje ona imenuje u
određenim situacijama.
Na prvom mjestu upozorava da se građanima ograničava mogućnost
pokretanja opoziva načelnika, ne samo 12 mjeseci nakon izbora
nego ni 12 mjeseci prije sljedećih redovitih lokalnih
izbora. Dosad je postojala teorijska mogućnost da građani
tri puta za jednog mandata pokrenu opoziv, a sad je to svedeno na
samo dva puta, te se time, kaže, značajno ograničava
odgovornost načelnika prema građanima.
S druge strane olakšava se smjena pročelnika upravnih
odjela, koji bi trebali biti profesionalci, lokalna se
administracija dodatno politizira, a ukida se i ograničenje
na samo jedan upravni odjel u manjim općinama i
gradovima.
“To je izravno na štetu racionalnosti lokalne organizacije i
sigurno će dovesti do još više zapošljavanja raznoraznih
političkih uhljeba u manjim jedinicama. Osim toga, upravnim se
odjelima i profesionalnim službenicima oduzima mogućnost da
nadziru rad lokalnih ustanova i poduzeća. Sad se ta ovlast briše.
Do čega će to sve dovesti, samo bog zna”, kaže Koprić.
Štetočinski nacrt zakona koji ne bi smio proći ni
sjednicu Vlade a kamo li proceduru u Saboru
Tek na trećem mjestu Koprić spominje izmjene zakona koje se
odnose na slučaj da lokalno vijeće do kraja godine ne donese
proračun, te ističe kako “ne postoji nikakva sankcija ako
načelnik predloži potpuno neadekvatan, nerealan, za lokalnu
zajednicu štetan ili čak i proračun koji je izravno suprotan
nekom zakonu”. Ispada da bi u svim tim situacijama vijeće ili
moralo usvojiti takav prijedlog proračuna ili odbiti, pa će onda
ono, a ne načelnik koji ga je predložio, biti raspušteno.
“No, ako i novo vijeće u roku od 90 dana od svojeg konstituiranja
ne usvoji prijedlog proračuna, onda se opet raspušta i to novo
vijeće i istodobno razrješava načelnik, pa se u istoj toj godini
i po drugi puta održavaju prijevremeni lokalni izbori. Tamo gdje
se to dogodi, troškovi izbora će se udvostručiti, naspram ovoga
što imamo sada. Dakle, i taj “argument” o smanjenju troškova
izbora je falsificiran. No, što je time dobiveno? Dobiven je mir
za načelnika, koji može dovesti do raspuštanja vijeća, a zatim
sam vladati lokalnom jedinicom bez ikakve političke kontrole
vijeća ili građana nekoliko mjeseci, a moguće, ako se procedura
konstituiranja vijeća ili donošenja proračuna oduži, i znatan dio
naredne proračunske i kalendarske godine. Je li možda u tome
smisao ove zakonske promjene? Ako jest, onda je to štetočinski
nacrt koji ne bi smio proći ni sjednicu Vlade, a kamo li
proceduru u Hrvatskom saboru”, ocijenio je Koprić.
Na kraju Vlada i dalje u određenim situacijama u lokalnim
jedinicama imenuje svojeg povjerenika, preko kojega
može čak i dulje od godine dana kontrolirati lokalnu
jedinicu. Pritom se ovlasti povjerenika proširuju, pa on donosi
odluke o imenovanjima i zaključuje ugovore koje ne jamče ni
transparentnost, ni nadzor lokalnog stanovništva.
Koprić ističe da je riječ
o “nedemokratskom suspendiranju lokalne
demokracije”, zbog čega je više puta bezuspješno predlagao da se
Vladina povjerenika sasvim izbaci iz našeg sustava”, jer u
tome odudaramo od međunarodnopravnih standarda.
Razgovarala: Vedrana Larva



