Tomislav Karamarko u sklopu djelovanja u svom think-tanku, Institutu za sigurnost i prosperitet Hrvatske, napisao je tekst za američki dvomjesečnik National Interest u kojem lobira za jaču američku prisutnost na europskom tržištu plina u kontekstu LNG terminala na Krku.
Na početku teksta koji potpisuje s Jamesom J. Carafanom stoji:
Europa je ovisna o ruskoj energiji.
Otkako je sredinom 2016. nestao s političke scene, Tomislav
Karamarko, do tada potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a,
sporadično se pojavljivao u javnosti i to preko svog profila na
Facebooku.
Početkom godine dao je nasluti u kojem smjeru kreće njegova
karijera, obišao je think-tank institute za politička i
sigurnosna pitanja u Velikoj Britaniji, potom i u SAD-u, te
najavio da bi nešto slično želio osnovati i u Hrvatskoj. To je i
napravio u svibnju 2017., kada je osnovao Institutu za sigurnost
i prosperitet Hrvatske.
‘Želim okupiti vrhunske hrvatske i svjetske stručnjake kako bismo
se neumorno i predano uhvatili ukoštac s kompleksnim pitanjima i
predložili stvarna rješenja od ključne važnosti za budućnost
Hrvatske. Hrvatski institut za sigurnost i prosperitet pomoći će
u razvoju cjelovitog i integriranog plana za budućnost. Sva
pitanja nužna za razvoj snažne demokracije, sigurnosti i
gospodarstva bit će na stolu’, napisao je povodom osnivanja.
Nakon toga ugostio je potpredsjednika zaklade Heritage Jamesa J.
Carafana na okruglom stolu o gospodarskim i sigurnosnim
problemima s kojima se svijet suočava.
Njihov susret izrodio je i
spomenuti tekst u dvomjesečniku National Interest.
Razvidno je to da za Karamarka nema sumnje u kojem bi smjeru
trebala biti okrenuta hrvatska vanjska politika. Prema Rusiji
svakako ne. Autori započinju tekst konstatacijom da je Europa
energetski ovisna o Rusiji, što iznose kao činjenicu koju bi
trebalo promijeniti, stoga ističu važnost LNG terminala na Krku
kao startne točke američkog preuzimanja dijela plinskog kolača od
Rusa.
LNG je bio i tema razgovora Kolinde Grabar Kitarović s američkim
predsjednikom Donaldom Trumpom na samitu u Varšavi u
srpnju. ‘Čestitam vašim državama što su već počele s ključnim
projektima koji će otkloniti prepreke i omogućiti bolji pristup
energetskim tržištima i bolju energetsku povezanost. Jedan od tih
projekata je i plutajući LNG terminal na hrvatskom otoku Krku’,
rekao je Trump. Pritom se okrenuo prema Grabar Kitarović pitajući
je ‘je li ikad čula za taj projekt, zna li sve o tome’.
Predsjednica mu je odgovorila: ‘Da, a mogu to i izgovoriti’,
aludirajući na Trumpov izgovor riječi Krk.
Na tom tragu, Karamarko i Carafan razvijaju stav da postoji način
da se Europu učini manje ovisnom o ruskom plinu i to, naravno,
preko američkog izvoza energije i gradnje novih objekata na
Starom kontinentu, a prije svega famoznog LNG-a na Krku.
U tome nema ništa novog te autori potenciraju već dominantan stav
o potrebi jačeg utjecaja Amerike u rješavanju energetske
ovisnosti Europe o Rusiji. To je i dominantan stav hrvatskih
političara. U dublje analize autori se nisu upuštali, a tekst ima
svega tri tisuće znakova bez razmaka.
Magazin u kojem je objavljen bavi se pitanjima američke vanjske
politike od 1985., kada počinje izlaziti. Dominantan smjer je
realpolitika, čiji je najpoznatiji nositelj Henry Kissinger,
najpoznatiji američki diplomat i stručnjak za vanjsku politiku.
On je ujedno počasni predsjedatelj tog dvomjesečnika te je čest
autor tekstova u njemu, doznaje
Tportal.
