Istaknuta hrvatska književnica Dubravka Ugrešić gostovala je u ponedjeljak u Zagrebu, gdje je u sklopu petog Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture predstavila svoj novi roman 'Lisica', najavljen kao roman o pripovijedanju i jedna od najosobnijih knjiga te cijenjene spisateljice, esejistice i prevoditeljice s amsterdamskom adresom.
Knjiga je objavljena u izdanju Frakture, a o njoj je s autoricom
u velikoj dvorani Kina Europe razgovarao glavni urednik Seid
Serdarević.
Istaknuo je kako je riječ o jednoj od najboljih i najprevođenijih
spisateljica s prostora bivše Jugoslavije, književnici,
znanstvenici, publicistici, autorici brojnih knjiga, romana i
eseja.
Književnu kritiku romana ‘Lisica’ pročitajte
ovdje.
‘Danas ćemo govoriti o njezinu novom romanu objavljenom prije dva
mjeseca u Hrvatskoj, u čijem je središtu uloga pisca u današnjem
svijetu’, kazao je Serdarević.
Ugrešić je organizatorima zahvalila na pozivu na rođendansko peto
festivalsko izdanje, a razgovor o svojoj knjizi počela je
istaknuvši kako je ona načelno ipak protiv ‘festivalizacije
književnosti’, te se na festivalima obično osjeća prilično
nelagodno.
‘Smisao institucije festivala trebao bi biti susret između autora
i njegovih čitatelja; književni festival otvara cijeli niz užasno
zanimljivih tema vezanih uz to kako književnost funkcionira, o
čemu bi se dalo zaista razgovarati satima’, rekla je.
‘No, čovjek može voljeti i guščju paštetu ali se ne mora zbog
toga upoznati s guskom. Festival je zapravo jedno takvo
‘upoznavanje s guskom’, koji je uz to dobio svoje isfermentirane
oblike’, ocijenila je, a to što u Hrvatskoj postoje 23 književna
festivala, koliko ih je ona nabrojala, ne može, smatra, ‘prikriti
činjenicu da je književnost danas u ovoj sredini izuzetno nisko
vrednovana’.
Lisica kao simbol avangarde
Što je književnost danas, koja je njezina uloga i, još važnije,
koja je uloga pisca, je li on(a) samo klaun koji putuje svijetom,
mogu li se uopće još pričati priče, je li moguće samo tako
stvoriti roman i ispripovjediti priču, te tko ima kontrolu nad
tekstom – autor ili priča sama, neka su od pitanja kojima se bavi
njezina knjiga ‘Lisica’.
Ugrešić je istaknula kako ona sama ne zna kako nastaju njezine
priče, ‘jer kad bih znala, vjerojatno bih prestala pisati’.
‘Ovako je sav užitak u tome da ne znam kako nastaju moje priče.
Taj je roman upravo o tom neznanju’, pojasnila je.
‘Najzanimljivija i najuzbudljivija stvar oko pisanja priče je da
ona može krenuti na bilo koju stranu, a vi spekulirate ‘što bi se
dogodilo kad bi se dogodilo’. Taj roman ima jako puno zagonetki
toga tipa’, rekla je.
Knjiga je najavljena kao veličanstvena posveta piscima i pisanju
iz pera briljantne pripovjedačice, pisana bez imalo patetike i uz
obilje finoga humora, suptilne ironije, književnih i teorijskih
referenci.
‘Zadovoljstvo je toga romana da smo svi mi, htjeli-nehtjeli
‘pokupili’ vrijednosti dominantne kulture, a dominantna kultura
20. stojeća – a bit će vjerojatno i 21. stoljeća – je
angloamerička kultura, odakle dolazi sve što se smatra dobrim’,
rekla je Ugrešić.
Bio joj je užitak bio pisati roman ‘iz jedne ‘outsiderske’
pozicije, graditi nešto što nije ‘mainstream’ i što je protiv
općeg razumijevanja i shvaćanja što je roman i književnost, što
je dobro a što nije, što je lijepo a što nije’.
Romanu je naslov dala ‘Lisica’ jer je lisica simbol lukavstva i
izdaje: ‘Na jednoj višoj razini, lisica za mene predstavlja
estetske principe ruske avangarde koji su za mene bili
formativni. Svi principi ruske avangarde su zapravo principi
sabotaže, izdaje očekivanih principa, uspostavljanja nečega
novoga, igre s čitateljem. Tako da lisica može biti zanimljiv
simbol čitavog seta avangardnih postupaka koji se tiču i
književnosti i bilo kojeg umjetničkog djela’.
Važno je ne biti ‘mainstream’
Knjiga je satkana od različitih žanrova – autobiografije,
esejistike, povijesno-znanstvenih zapisa o tehnikama i uzrocima
pripovijedanja, isprepletenih s autoričinim promišljanjima o
smislu pisanja.
Autorica je istaknula kako niti jedan njezin roman nije žanrovski
‘mainstream’ – njezine se knjige međusobno razlikuju po
strukturi, pripovjedačkom stilu i temama.
‘Mislim da je književnost toliko toga izgubila s drugim medijima,
da je potpuno besmisleno ‘štancati’ knjige ukoliko ste pisac iole
ozbiljnijih ambicija – naprotiv, morate gledati kako ćete nešto
ispričati na neuobičajen i zanimljiv način’, smatra.
Ipak, ‘Lisica’ sadrži i ljubavnu priču kojoj je cilj, kako je
rekla, ‘testiranje vrijednosti koje smo naslijedili, koje imamo –
koliko se sve to skupa ‘drži’, konfrontacija s prošlošću’.
Književnica, znanstvenica, publicistica i prevoditeljica,
Dubravka Ugrešić (1949.), autorica je niza proznih knjiga
prevedenih na više od 20 jezika.
Među njima se ističu ‘Poza za prozu’ (1978.), ‘Štefica Cvek u
raljama života’ (1981.), ‘Život je bajka’ (1983.), ‘Forsiranje
romana-reke’ (1988.), ‘Kultura laži’ (1996.), ‘Muzej bezuvjetne
predaje’ (1998.), ‘Zabranjeno čitanje’ (2001.), ‘Ministarstvo
boli’ (2004.), ‘Nikog nema doma (2005.) i ‘Moderna bajka’, ‘Baba
Jaga je snijela jaje’ (2008.).
Posebno cijenjena zbog svojeg inovativnog pristupa esejistici,
Ugrešić objavljuje u nizu europskih i američkih književnih
časopisa i novina.
Festival svjetske književnosti u svojem se petom izdanju održava
od 3. do 9. rujna u Zagrebu i Splitu s fokusom na književnost i
kulturu njemačkog govornog područja. Ugrešić je jedna od preko 50
istaknutih gostiju iz ukupno 17 zemalja svijeta, koji sudjeluju u
60-ak festivalskih programa, piše
Tportal.
