Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dala je ekskluzivni intervju za RTL Televiziju.
Danas razgovaramo u Gospiću, trenutno ste zbog nekih
potrebe premjestili Ured na nekoliko dana. Prvog ste dana
posjetili školu i sastali se s ministricom Divjak. Uvijek ste
isticali da vam je važno obrazovanje, koliko ste zadovoljni
provedbom obrazovne reforme?
Prije svega moram reći da mi je zadovoljstvo biti ovdje na terenu
u Ličko-senjskoj županiji u vrijeme početka nove školske i radne
godine. Izrazito mi je drago da je ministrica
Divjak samnom došla na početak nastave u
osnovnoj školi. Malo sam s njom detaljnije porazgovarala o
reformi obrazovanja i moram reći da sam zadovoljna entuzijazmom i
poletom koji sam vidjela kod nje, i nadam se da ćemo u vremenu
ispred nas doista depolitizirati obrazovnu reformu.
Ali morate priznati, s obzirom na situaciju u posljednjih
nekoliko mjeseci, da to još uvijek nismo uspjeli
učiniti?
Apsolutno, slažem se s time da nismo. Meni je reforma obrazovanja
iznimno bitna, prošla sam različite školske sustave, nije mi
namjera miješati se u supstancu jer je to stvar za stručnjake,
ali sam za jednu širu raspravu u okviru cjelokupnog
društva.
Premijer je na čelu povjerenstva?
U ovom trenutku to je dobro, jer potrebno je dati zamah reformi.
Vjerujem da se ni premijer neće miješai u detalje, već će to
ostaviti stručnjacima, nastavnicima, roditeljima. U konačnici,
svi mi moramo biti uključeni u taj proces, ali ne na način da se
dijelimo, nego da to bude jedna točka na kojoj možemo naći
zajedništvo u našoj želji da stvorimo bolju budućnost za našu
djecu. Da od njih stvorimo samostalne ljude koji će se
prilagođavati novom svijetu i tržištu rada i koji će prije svega
ostajati ovdje u Hrvatskoj.
Rekli ste danas vrlo jasno da su vas i ova i prijašnje
Vlade na neki način prozvale. Tvrde da ste napali Andreja
Plenkovića, koji se hvalio kako je smanjio broj nezaposlenih.
Ipak, sami ste rekli kako je važna brojka
zaposlenih.
Naravno, ovo nije napad niti na premijera niti na Vladu, ovo je
pitanje o kojem govorim od samog početka svog mandata, kako su se
mijenjali premijeri, jer činjenica je da nam ljudi odlaze. Uspjeh
našeg gospodarstva ne možemo mjeriti padom broja nezaposlenih,
jer zaposlenost ne pokriva onaj broj ljudi koji su napustili
državu i to je jedan od glavnih razloga pada nezaposlenosti, uz
sezonske poslove.
Ja tu ne ulazim u brojke, ne ulazim u statistike jer statistika
ponekad može biti varljiva i ne mora nužno odražavati stanje na
terenu već ulazimo u trendove. Hrvatska je ušla u trend
pozitivnog gospodarskog razvoja, rasta BDP-a, međutim ono što sad
moramo učiniti jest uložiti u gospodarstvo, stvarati nova radna
mjesta, posebice ona koja osiguravaju izlazne proizvode.
Jedino na taj način možemo zadržati ljude u Hrvatskoj i osigurati
rast gospodarstva. Na to sam danas upozorila zbog činjenice da
sam u Lici koja je prije stotinu godina imala 200 tisuća
stanovnika, a sada ih ima 50 tisuća. Demografija je ono na što
upozoravam u svoje dvije i pol godine mandata, to je ono ključno
o čemu moramo voditi svi računa.
Mlade zasigurno odvlače i ideološke rasprave, no treba li
konkretno pozdravu ‘Za dom spremni’ reći ne u javnom prostoru, pa
čak i kad govorimo o samom grbu udruge HOS?
Moj stav o pozdravu ‘Za dom spremni’ je jasan. On je stari
hrvatski pozdrav, no nažalost kompromitiran je u vrijeme ustaških
dana.
Je li previše kompromitiran zbog toga?
O tome ne bih donosila osobni sud, ja nisam povjesničar i imam
svoj stav, voljela bi da se u Hrvatskoj dogovorimo i da konačno
postavimo neke standarde, ako je moguće i zakonske okvire oko
svih simbola totalitarnih režima. To su jednostavno pitanja koja
dijele hrvatski narod, a nama podjele u ovom trenutku doista ne
trebaju. Moj program utemeljen je na zajedništvu, mislim da malo
previše razgovaramo o ideološkim pitanjima, da se moramo
usredotočiti na egzistencijalna pitanja, a kad je riječ o ploči,
nemojmo izgubiti iz vida da je njezina primarna intencija bila
pijetet prema jedanaestorici mladića koji su izgubili svoj život
braneći Hrvatsku.
Kad govorimo o vanjskopolitičkom planu, puno je toga. Je
li točno da u listopadu idete u Rusiju, na sastanak s
predsjednikom Vladimirom Putinom?
Da, posjet je planiran, datum ćemo zajednički objaviti. Dotad ne
mogu govoriti o detaljima posjete.
Koje će se teme naći na stolu?
Svakako naši bilateralni odnosi, voljela bih vidjeti i jačanje
gospodarske suradnje između Hrvatske i Rusije. Tu postoji puno
prostora, interes je jako velik i dosta gospodarstvenika nam se
javilo da želi ići na put. Razgovarat ćemo i o jugoistoku Europe,
o stanju u BiH, posebice o odnosima između Hrvatske i Srbije. O
našoj suradnji u okviru Euroatlantskog saveza, i o borbi protiv
zajedničkih ugroza za Hrvatsku i Rusiju.
Kad govorimo o BiH, imate li neke informacije, dosta puta
ste proteklih mjeseci govorili o radikalizaciji na tom
području?
Da, zabrinuta sam procesima u BiH iz razloga što se ondje vidi
zastoj u svakom pogledu. Na strani EU-a i NATO-a je zastoj u
procesu pristupanja BiH, a s druge strane zastoj u procesu
reformi. Ne mogu pozdraviti retoriku koja dolazi iz BiH u
posljednje vrijeme, ona nikako ne pridonosi rješavanju otvorenih
pitanja i dobrosusjedskim odnosima. Hrvatska jest prijatelj BiH u
potpunosti, podržavamo njihov suverenitet i Euroatlantski put,
ali isto tako ćemo se boriti za jednaka prava Hrvata kao jednog
od tri naroda u BiH.
Je li točna informacija da bi Aleksandar Vučić trebao
doći u Zagreb?
Tako je, pozivnica službena još nije poslana, međutim, usmena
pozivnica je bila. Složili smo se da to ne smije biti još jedan
prokokolarni susret nas dvoje, već da taj susret mora biti
usmjeren na rješavanje konkretnih pitanja.
Koja bi to pitanja trebala biti? Znamo da Hrvatska još od
Srbije nije dobila registar nestalih, znamo da nemamo svog
predstavnika u parlamentu? Ima li pomaka na tom polju?
Ima pomaka kada je riječ o implementaciji Subotičke deklaracije,
gdje je gospodin Vučić učinio neke konkretne poteze da
poboljšanje pozicije Hrvata u Srbiji. I dalje inzistiramo na svom
predstavniku u parlamentu, svakako ćemo razgovarati o nestalima,
to je za mene prije svega humanitarno pitanje koje smo dužni
riješiti za sve obitelji koje još uvijek čekaju završetak ratne
priče. Naravno, ostaje i pitanje univerzalne jurisdikcije, mislim
da se približavamo međusobnom razumijevanja, tu je i pitanje
granica. Naravno, sve u duhu dobrosusjedskih odnosa i bez
podizanja tenzija već doista učiniti sve dobro za dobrobit našeg
naroda i države, rekla je predsjednica u ekskluzivnom intervjuu
za RTL Danas.
