Vlada se hvali da je rast BDP-a uvjetovan osobnom potrošnjom, no mi smo taj film već imali prilike gledati, prije zadnje krize, da je osobna potrošnja glavni generator rasta. Nije li to ipak opasnost?
”Osobna potrošnja, možemo to tako reći i povijesno je bila
glavni generator i pokretač gospodarskog rasta. Treba spomenuti
da u proteklim tromjesječima, a i u ovome je to također
vidjljivo, uz osobnu potrošnju, generator su i investicije.
Također, izvoz roba i usluga”, rekao je ministar Zdravko Marić
za Dnevnik
Nove TV.
To je turizam?
Između ostalog, ne samo turizam. Reći ću da u drugom
tromjesječju, prema Zavodu za statistiku i brojkama u BDP-u,
imamo rast turizma, odnosno rast izvoza roba i usluga. Međutim,
kada samo uzmete rast roba u drugom tromjesečju, imali smo gotovo
sedam posto, a rast noćenja u turizmu gotovo 26 posto.
Efekt Agrokora – koliko procjenjujete da će usporiti rast
ove godine?
Mi smo rekli to u smjernicama ekonomske i fiskalne politike, i to
su zadnje projekcije Vlade, apostrofirali sve rizike koje vidimo
iz perspektive Agrokora. One su utjecale na to da napravimo
promjenu u dekompoziciji pojedinih odrednica BDP-a, a BDP ostaje
na 3,2 za cijelu godinu.
Osim reforme koja je donijela osobnu potrošnje, mi ne
vidimo nekih reformi. Hoćemo li za vašeg mandata vidjeti tu
reformu poreza i uvođenje poreza na nekretnine?
Što se tiče porezne reforme, da ne zaboravimo jednu stvar. Porez
na nekretnine je sastavni dio porezne reforme. Kao što smo
najavili premijer i ja, o tome ćemo tijekom jesenskog razdoblja i
za vrijeme zasjedanja Sabora napraviti dodatne konzultacije,
odnosno javnu prezentaciju.
Danas imate situaciju, odite u centar Zagreba, negdje na obalu
ili u neku općinu ili grad na kontinentu. Imate dvije nekretnine,
jedna do druge, identične kvadrature. Jedna je izgrađena u centru
Zagreba pa možda prije više od 40 godina, na moru možda i nešto
manje.. A druga je renovirana kompletno prije pet godina. Da li
je s poreznog ili bilo kojeg drugog aspekta pravedno i pošteno da
plaćaju jednaki namet, zvao se on komunalna naknada ili se zvao
porez na nekretnine.
Vi hoćete reći da najveći dio građana koji žive u
stanovima koji su stariji, ne bi tim poreznom zapravo bili uopće
obuhvaćeni, plaćali bi isto što plaćaju i sada, a zapravo bi
najveću štetu ili kaznu podnijeli oni koji žive u novogradnji i
luksuznim stanovima?
Govorimo o cjelovitoj i sveobuhvatnoj reformi pa smo sve porezne
oblike obuhvatili. Ali na tragu ovog prvog što ste spomenuli,
ciljali smo između dvije trećine i tri četvrtine stambenog fonda
u Hrvatskoj je izgrađen između 1971. i 1987. godine. Upravo za to
razdoblje smo predvidjeli koeficijent jedan. Tim ljudima se ništa
ne mijenja. Oni koji imaju nekretnine koje su starije od tog
razdoblja će plaćati manje – bilo 10, odnosno 20 posto. Dok će
oni koji imaju nešto novije nekretnine, s nešto više sadržaja, bi
trebali plaćati više.
Ako najveći dio građana ne bi bio pogođen ovim ste
politički kapitulirali pred nekim nevladinim udrugama, pred
skupinama građana.
”Ne bih koristio pojam kapitulacija. Prošli smo Sabor, dva
čitanja. Najvećim je dijelom bila rasprava o PDV-u u
ugostiteljstvu i nekim drugim elementima. O ovome baš nismo
previše raspravljali. To sam vrlo jasno i otvoreno elaborirao.
Ponovit ću još jednom, da ne bismo ostali samo na segmentu poreza
na nekretnine. U poreznoj reformi, ova Vlada je predložila
porezno rasterećenje od peko dvije milijarde kuna. Efekti i na
današnjoj brojci – i osobna potrošnja i investicije se danas već
vide”, rekao je Marić za Dnevnik
Nove TV.
Za kraj je došla i tema o smanjenju PDV-a.
I dalje stoji smanjenje PDV-a. Sav višak prihoda ide u smanjenje
deficita i duga te poreznog opterećenja. Do kraja mandata vodit
ćemo računa o smanjenju PDV-a. Znamo koliko to košta pa ćemo
voditi računa o mogućnostima.
Hoće li u sljedećoj godini biti veće plaće za učitelje,
za doktore… Imate li novaca u proračunu?
U smjernicama smo dosta toga apostrofirali…
Hoće li za njih biti novaca i veće plaće?
Mogu reći da hoće. Ove godine smo sa sindikatima državnih
službenika postigli sporazum na tri puta povećanje osnovice za
dva posto, sa sindikatima javnih nismo iako su nuđeni isti
uvjeti. Ali ne samo što se tiče rashoda za zaposlene nego i neke
druge rashodne stavke. Okvir proračuna smo sastavili. On je na
tragu naše politike, a to je da se nastavi smanjivati proračunski
deficit. Idemo prema proračunskom višku i u prvih šest mjeseci
ove godine imamo ponovno povijesno najniži proračunski manjak. A
kada ga konsolidirate s lokalnom samoupravom, s izvanproračunskim
korisnicima po metodologiji ESA-e, mi smo u prvih šest mjeseci
ove godine čak u blagom suficitu.
Taj novac višak koji imate, bi li prije dali za veće
plaće učiteljima i profesorima ili za smanjivanje javnog
duga?
To je pitanje u kojem uvijek treba balansirati. Uvijek ću
odgovorno reći da višak prihoda kojeg god ostvarimo, uvijek
gledam za smanjivanje deficita i duga i porezno rasterećenje, jer
će se on ponovno generirati i vratiti u proračun.
