Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 18,8 posto. Na drugom je mjestu predsjednica Grabar-Kitarović
▪ Povećana prednost HDZ-a pred SDP-om, Most i Živi
zid gotovo izjednačeni
▪ Andrej Plenković najpozitivniji domaći političar
slijedi predsjednica Grabar-Kitarović i Anka Mrak
Taritaš
▪ Premijer Plenković i na vrhu ljestvice
najnegativnijih domaćih političara, “Svi političari” na drugom
mjestu
▪ Rast ocjene rada i podrške politici Vlade Andreja
Plenkovića, rast ocjena zabilježeno i za rad predsjednice Grabar
Kitarović i Hrvatskog sabora
▪ Slučaj Agrokor već četvrti mjesec najvažniji
događaj mjeseca, na drugom mjestu objava Odluke Arbitražnog suda
o granici
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o
društvenim i političkim preferencijama CRO
Demoskop, provedeno početkom srpnja (od 03. do 05.
srpnja), pokazuje nastavak trenda povećanja prednosti
HDZ-a u odnosu na glavnog takmaca, SDP. Ovaj je trend
započeo pred posljednje parlamantarne izbore te uz povremene
oscilacije nastavio rast do ovomjesečnih deset i pol postotnih
bodova. Aktualni događaji oko smirivanja političke napetosti
formiranjem nove parlamentarne većine utjecali su i na doživlja
rada Vlade.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (cijela
Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ
bi bio relativni pobjednik izbora. Na ljestvici
preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od
34,3 posto (prema 34 posto iz lipnja). Rejting stožerne stranke
aktulane vlasti nisu ugrozili dva recentna događaja: stvaranje
nove političke stranke na desnom spektru (nastale iz dijela
desnog krila ove stranke i nekolicine njihovih dosadašnjih
saborskih zastupnika) i formiranje nove koalicije s nekad
svjetonazorski neprihvatljivim HNS-om. Vodeća opozicijska
stranka, SDP je u posljednjem mjesečnom
istraživanju zabilježila pad izborne podrške te
početkom srpnja bilježi izbornu potporu od 23,8 posto (prema 24,8
posto iz lipnja).
Most je zadržao svoje treće mjesto sada s
izborom od 6,4 posto (prije mjesec dana 7,2 posto, a prije dva
mjeseca 10,2 posto). Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s
izborom od 6,1 posto (jednako kao i prethodni mjesec). HNS je na
petom mjestu s izborom od 2,5 posto (u odnosu na 3 posto iz
lipnja). HSS je na šestom mjestu s 2,4 posto (prije mjesec dana
2,9 posto). Oko 2 posto izborne podrške bilježe 3 stranke:
Stranka rada i solidarnost BM 365 (2,2%), Neovisni za Hrvatsku
Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića (2 posto) i Pametno (1,9
posto). Slijedi skupina od pet stranaka s izborom od oko jedan
posto: IDS (1,2%), HSP AS (1,1%), HDSB (0,9%), te HSU i HSLS (po
0,7%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 3%, dok je 10,8%
neodlučnih. Iz pokazatelja o međumjesečnom kretanju izborne
podrške stranke su grupirane u tri skupine.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je
hrvatski premijer Andrej
Plenković s izborom od 18,8 posto (u odnosu na
16,3 posto iz lipnja). Na drugom je mjestu predsjednica
Grabar–Kitarović s 15 posto
izbora (prema 11,6 posto iz lipnja). Treće mjesto drži “Nitko”
(niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom
od 14,9 posto (prema lipanjskih 15,8 posto). Slijedi Anka Mrak
Taritaš s izborom od 8,7 posto (u lipnju 9,4 posto), dok je na
petom mjestu Ivan Pernar (4,9 posto). Među deset najpozitivnijih
domaćih političara još su Zoran Milanović (4,6 posto), Milan
Bandić (2,9 posto), Zlatko Hasanbegović i Božo Petrov (2,8
posto), te Davor Bernardić (2,4 posto).
I vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih
političara drži hrvatski premijer Andrej Plenković s
izborom od 19,6 posto (prije mjesec dana 22,2 posto). Drugo
mjesto dijele “svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s
izborom od 9,9 posto (prije mjesec dana 9,1 posto). Treće mjesto
zauzima Tomislav Karamarka koji bilježi izbor od
8,3 posto, a slijedi Davor Bernardić s izborom
od 7,5 posto (u lipnju 7,4 posto). Zlatko
Hasanbegović je na petom mjestu s izborom od 5,8 posto
(u odnosu na prošlomjesečnih 3,2 posto). Među prvih deset
najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Zoran
Milanović (5,7 posto), Milorad Pupovac
(4,9 posto), Ivo Sanader (4,6 posto), Kolinda
Grabar Kitarović (4,5 posto) i Božo Petrov (3,1
posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj
društvenog ne-optimizma) podupire 23,1 posto
građanki/građana u odnosu na 18,1 posto iz lipnja. U
ovomjesečnom istraživanju 63,8 posto ispitanika/ca smatra da
Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 73 posto iz lipnja.
Kakav je smjer zemlje ne zna 13,1 posto građana/ki. Najveći udio
društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi
63,6 posto (u lipnju 55,2 posto), dok je među glasačima vodeće
oporbene stranke SDP taj udio značajno niži i iznosi svega 7,8
posto.
Razina potpore politici Vlade RH u devetom
mjesecu njezina mandata iznosi 42,4 posto (prema
35,1 posto iz prethodnog mjerenja iz lipnja). Kad je riječ o ne
podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi
41,9 posto (prema 51,2 posto iz lipnja). Doživljaj rada Vlade RH,
osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz
školsku ocjenu. Vlada Andreja Plenkovića u ovomjesečnom mjerenju
je dobila čvrstu dvojku s prosječnom ocjenom od 2,47 (prije
mjesec dana ocjena je bila 2,24). Kad je riječ o biračima
stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među
glasačima HDZ-a (3,64), dok je najniža ocjena zabilježena među
glasačima HSP dr. Ante Starčević (1,67).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu
trojku, odnosno 3,22 (u odnosu na 3,07 koliko je
izmjereno početkom lipnja). Najviše predstavničko tijelo u
zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad
bilježi ocjenu od 2,16 (u lipnju 2,05).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca slučaj Agrokor je
četvrti mjesec zaredom zabilježio najveći izbor koji sada iznosi
33,2 posto (prije mjesec dana 48,5 posto). Na drugom je mjestu
Odluka Arbitražnog suda o granici Hrvatske i Slovenije s 28,6
posto, dok je na trećem mjestu ulazak HNS-a u koaliciju s HDZ-om,
odnosno u Vladu Andreja Plenkovića s 8,2 posto. Još su tri teme
zabilježile izbor veći od 3 posto: inicijativa gradonačelnika
Bandića o promjeni naziva Trga maršala Tita (5,9
posto), potpisivanje ugovora s EU o financiranju izgradnje
Pelješkog mosta (4,7 posto), te suđenje Zdravku
Mamiću u Osijeku na kojem je Luka
Modrić promijenio svoj iskaz (3,3 posto). Svi su ostali
događaji zabilježili izbor ispod 3 posto
