Estonija je u subotu preuzela rotirajuće predsjedništvo Europske unije od Malte koja je predsjedavala u prvoj polovici ove godine.
Uloga zemlje koja obnaša rotirajuće predsjedništvo EU-a
najvećim dijelom se odnosi na obavljanje administrativnih
poslova, što uključuje predsjedanje ministarskim sastancima i
organiziranje pregovora između zemalja članica i Europskog
parlamenta na kojima se usuglašavaju zakonodavni prijedlozi.
Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009. uloga
zemlje koja predsjedava nije vidljiva kao nekad, jer sastancima
na vrhu europskih čelnika predsjedava stalni predsjednik
Europskog vijeća, a ne više premijer zemlje predsjedateljice.
Osim toga, Vijećem za vanjske poslova predsjedava visoka
predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Međutim, svim
ostalim formacijama Vijeća predsjedava zemlja predsjedateljica,
koja ima vrlo važnu ulogu u usuglašavanju zakonodavnih prijedloga
i svih odluka iz nadležnosti Vijeća.
Zbog Brexita Estonija je preuzela predsjedništvo šest mjeseci
ranije nego što je prvotno planirano. Naime, u drugoj polovici
ove godine trebala je predsjedavati Velika Britanija, a Estonija
nakon nje u prvoj polovici 2018. Nakon što je Velika Britanija
odustala od predsjedanja sve je pomaknuto za šest mjeseci, pa će
tako i Hrvatska obnašati rotirajuće predsjedništvo puno ranije od
prvotnog plana – u prvoj polovici 2020. Prema ranijim
zamislima, još dok se nije ni razmišljalo da će Velika Britanija
izaći iz EU-a, Hrvatska je trebala predsjedavati u drugoj
polovici 2026. godine.
Estonija, najsjevernija od triju baltičkih država, koja ima 1,3
milijuna stanovnika, za svoj slogan izabrala je “Jedinstvo kroz
ravnotežu”.
“Vjerujemo da u Europi postoji široki konsenzus da možemo
odgovoriti na sve izazove i iskoristiti sve mogućnosti koje nam
se danas nude. Moramo poticati otvorenost i gospodarstva i
društva, a istodobno osigurati zaštitu i sigurnost. Naša je uloga
pronaći ravnotežu između različitih pogleda, tradicija i interesa
u današnjoj Europi kako bismo postigli najbolje moguće rezultate
za europske građane”, navodi estonska vlada.
U programu predsjedanja navode četiri prioriteta na koja će
stavljati naglasak: otvoreno i inovativno europsko gospodarstvo;
sigurna i zaštićena Europa; digitalna Europa i slobodan protok
podataka; uključiva i održiva Europa.
Među ta četiri prioriteta, Estonci prednost daju digitalnoj
Europi jer su oni već godinama predvodnici u digitalnoj
tehnologiji.
Već dugi niz godina, estonska vlada održava sjednice bez tiskanih
materijala, svi su u elektronskom obliku, najveći dio glavnog
grada Tallinna pokriven je besplatnim bežičnim internetom,
službeni dokumenti mogu se potpisivati elektronskim potpisom,
recepti se kod liječnika mogu naručiti SMS-om. Na zadnjim
parlamentarnim izborima, održanim prije dvije godine, trećina
birača glasovala je “online”.
Tijekom predsjedanja, Estonija će organizirati 45 događaja u vezi
s digitalnim temama, a 29. rujna u Tallinnu organiziraju summit
čelnika EU-a, koji će biti posvećen tom području.
Estonci svoje predsjedanje žele iskoristiti i za jačanje svijesti
o kibernetičkoj sigurnosti. U tom smislu, tijekom predsjedanja će
se delegacijama dijeliti kao dar uređaj za punjenje mobitela i
prijenosnih računala preko USB na javnim mjestima, a koji
sprječava da ti uređaji budu zaraženi virusima ili eventualni
gubitak podataka. Taj uređaj neformalno nazivaju “USB
kondom”.
Uoči službenog početka predsjedništva, u četvratak i petak u
Tallinnu su boravili predsjednik Europske komisije Jean-Claude
Juncker sa svim povjerenicima te predsjednik Europskog vijeća
Donald Tusk. Zemlje predsjedateljice u takvim prigodama se obično
žele predstaviti sa svojom tradicionalnom glazbom, no Estonci su
se predstavili s “metalcima”. Jedan od izvođača na svečanom
koncertu u četvrtak navečer bila je heavy metal grupa Metsatoll,
koja je izvela tri pjesme.
“Koncert je bio poseban, ali bučan”, bio je komentar predsjednika
Komisije Jean-Claudea Junckera.
