Hrvatski sabor u petak je donio novi zakon o koncesijama, u pojedinačnom glasovanju 'za' njega je glasovalo 77 zastupnika, a četvero ih je bilo protiv.
SDP je prvo zatražio pojednačno glasovanje, a potom napustio
sabornicu, u čemu su ga slijedili oporbeni Most, Živi zid…
“To graniči sa zdravom pameti da sad prozivate ljude koji nisu u
sabornici, ali dobro”, čudio se predsjednik Sabora Gordan
Jandroković kad je tajnik plenarne sjednice Ivan Bukarica da bi
zadovoljio formu, pročitao i imena zastupnika kojih nije bilo u
sabornici.
Zahtjevi Mosta i SDP-a da se zakon uputi u treće čitanje nisu
prihvaćeni, baš kao ni amandmani koje su oporbeni klubovi i
zastupnici podnijeli na prijedog.
Bauk: Izabrali ste ‘partiju’, umjesto građana
Svaki ćemo tjedan imati Zlatni rat, ovo je loš zakon, ustrajali
su pritom ‘mostovci’. Između ‘partije i građana’ izabrali ste
‘partiju’, poručili su kolegama iz HDZ-a, ‘mostovci’ Ivana
Ninčević Lesandrić i Miro Bulj te SDP-ov zastupnik Arsen Bauk.
Tražili smo da lokalna zajednica sudjeluje u stručnom
povjerenstvu za koncesije, a gradonačelnici iz HDZ-a glasuju
protiv, između partije i građana, izabrali ste partiju, spočitnuo
je Bauk kolegama.
Bulj je, pak, do samog izglasavanja tvrdio da će zakon omogućiti
‘lokalnim šerifima’ da upravljaju koncesijama, a da će onaj koji
ju dobije imati pravo dići hipotekarni kredit i pravo hipoteke
prebaciti na treću osobu.
Predloženi zakon o koncesijama zaista je dobar i ne treba ići u
treće čitanje, odgovorio je Vladin predstavnik Željko Tufekdžić,
opetujući da se radi o krovnom zakonu koji puno bolje propisuje
postupak dodjele koncesije, što će pridonijeti transparentnosti i
smanjiti zlouporabe.
Vlada: Zakon je zaista dobar
Tufekdžić podsjeća da se zakonski tekst upućuje u treće čitanje
kad se podnese veći broj amandmana ili kad oni bitno mijenjaju
sadržaj zakonskog prijedloga, što sada, kazao je, nije slučaj.
Od 28 amandmana oporbenih klubova ili zastupnika većina ih se
tiče 11 članaka zakona, a njihov sadržaj u bitnom ga ne mijenja,
rekao je Tufekdžić opetujući da je prijedlog prošao javnu
raspravu, da u prvom čitanju na njega nije bilo ozbiljnijih
primjedbi, a da u drugom nije bitnije mijenjan.
Oporba je ustrajala na tezi da se iza predloženog zakona
“skrivaju sumnjive namjere”, a dodatni ‘vjetar u leđa’ takvim
tezama davao je i Pokret otoka, koji se aktivirao nakon izbijanja
afere Zlatni rat te je prosvjede s te bolske plaže doveo na
Markov trg.
U Pokretu otoka tvrde kako će zakon “bez jasnih i strogih pravila
i procedura omogućiti privatizacija plaža, luka, mora,
energenata, polja, voda…”
Novina u zakonu je uvođenje strateških interesa države u području
koncesija, a kao strateški interes prepoznate su autoceste,
izgradnja i upravljanje željezničkim prugama, prijenos i
distribucija električne energije, izgradnja i upravljanje
infrastrukturom za prijenos nafte i transportnim sustavom plina.
Rješavanje stambenog pitanja za mlađe od 45 godina
Sabor je donio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, koji
treba pomoći kreditno sposobnim osobama ne starijim od 45 godina
da rješe stambeno pitanje.
Subvencije će moći dobiti za nove, ali i za rabljene stanove i
kuće koji nisu skuplji od 1500 eura po četvornom metru, pri čemu
će država sufinancirati kredit do najviše 100.000 eura.
Nekretnina može biti i skuplja, ali ostatak se neće
subvencionirati.
Prve četiri godine država će plaćati pola rate kredita, a ako
osoba u tom razdoblju dobije ili usvoji dijete, za svako dijete
rok će se produžiti za još dvije godine. Subvencioniranje se
odobrava za kredite čiji rok otplate nije kraći od 15 godina, a
efektivna kamatna stopa na kredit ne može biti viša od 3,75 posto
godišnje.
Sabor nije prihvatio amandman Gorana Aleksića (SNAGA) po kojem bi
banka obvezno morala klijentu ponuditi da odabere hoće li kredit
otplaćivati u jednakim anuitetima ili u promjenjivim obrocima.
Otplata u promjenjivim obrocima u konačnici je jeftinija od pet
do 15 posto, ovisno o duljini otplate kredita, tumačio je
Aleksić.
