Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović rekla je na okruglom stolu posvećenom problemu 330 tisuća blokiranih hrvatskih građana da je postojeći ovršni zakon duboko nepravedan i neodrživ zbog čega bi umjesto najavljenih izmjena bilo bolje pripremiti potpuno novo zakonsko rješenje
Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran bila je tema okruglog stola
na kojem su u Uredu predsjednice Republike sudjelovali ministri
financija i pravosuđa te predstavnici Hrvatskog sabora, akademske
zajednice i udruga.
Rasprava je prema riječima predsjednice pokazala da je ovršni
zakon duboko nepravedan i neodrživ jer ovršenike najblaže rečeno
stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na vjerovnike zbog čega
su nužne njegove izmjene ili, bolje, priprema novog ovršnog
zakona kako bi se omogućila ravnopravnost, zaštitilo
najsiromašnije i vratilo povjerenje u pravosuđe.
Predsjednica također smatra da je uz jačanje prevencije potrebno
intervenirati u ovlaštenje Fine, koja prilikom zahtjeva za
naplatu blokira sve računa dužnika čak i u slučaju kad na samo
jednom računu ima dovoljno novca za podmiriti iznos tražbine.
“Ovrhe brže od mača kroje demografsku strukturu”
Osnivačica Projekta Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku Miriam
Kervatin, koja je vodila raspravu, rekla je da se problem
blokiranih generira od 2011., kada je posao blokiranja dužnika
preuzela Fina koja je provela više od 7,8 milijuna ovrha.
Krajem 2010. bilo 25 tisuća blokiranih, a već krajem 2011. njih
166 tisuća. Dug je u siječnju 2011. iznosio šest milijardi kuna,
a danas iznosi 42 milijarde i raste. Zabrinjavajuće je da je
krajem 2014. iznos ukupnog duga blokiranih premašio dug privrede,
što se nikad nije dogodilo u svijetu, pa ni u najzaostalijim
krajevima, rekla je Kervatin.
Zbog nezaustavljivog rasta duga blokiranih Hrvatska je došla u
situaciju da ovrhe brže od mača kroje demografsku strukturu
Hrvatske, upozorila je Kervatin.
Demografi Stjepan Šterc i Anđelko Akrap upozorili su da je
problem blokiranih jedan od ključnih razloga iseljavanja i
nestanka Hrvatske.
Šterc kaže da je država Hrvatska u 2017. ušla s najvećom
smrtnosti otkad postoji. U travnju je bilo najmanje rođenih, a
rodnost je u odnosu na lani smanjena za čak 15 posto. Šterc, koji
je i sam bio blokiran, rekao je da su faktoring kuće ušle u dug
hrvatskih građana bez pravnog propisa koji je Hanfa trebala
donijeti i da je taj dug prodan za 10 ili 15 posto vrijednosti.
Po njegovim riječima dug su bili spremni otkupiti iseljenici, da
su imali partnere u Vladi.
100.000 građana blokirano zbog duga do pet tisuća
kuna
Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić rekao je da je
u Hrvatskoj prema podacima Fine blokirano sto tisuća građana zbog
duga do pet tisuća kuna. Upozorio je da mala blokada nije i mali
problem jer dužnici više ne mogu platiti ni jedan račun pa
upadaju iz blokade u blokadu. Smatra da zbog toga treba donijeti
propis po uzoru na Austriju ili Sloveniju, gdje se ovrhe vode
pred sudovima, čime se dobiva ustavnost postupka, usklađenost s
europskom poveljom o pravima građanina i znatno smanjuje
troškove.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da se izmjenama
ovršnog zakona planira propisati da se ne može prodati nekretnina
ispod određenog iznosa kao i da jedina nekretnina ne može biti
premet ovrhe, a ako ipak dođe do ovrhe, da onda država ovršeniku
omogući smještaj. Namjera je također dignut cenzus neovršivog
dijela plaće ili mirovine s dvije trećine na tri četvrtine.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da se 95 posto
slučajeva odnosi na dugovanja koja sežu preko godinu dana i da se
najviše duguje bankama i financijskim institucijama, preko 50
posto, dok država u tom dugu sudjeluje s 12,3 posto.
Makroekonomist Branimir Lokin smatra da se nalazimo u situaciji u
kojoj unutarnji dug preko fenomena blokiranih daje mogućnost
da pokrene gospodarski rast unutar dvije godine za jedan
ili dva posto jer će s oslobađanjem dugova porasti kupovna moć.
Predstavnica Hrvatske udruge banaka Helena Ilić smatra da prije
rješavanja problema treba vidjeti po kojoj su osnovi i u kojem
roku nastali dugovi te tko su osobe kojima treba pomoći. Dodala
je da žele aktivno sudjelovati u rješavanju problema, ali i da
moraju novim generacijama omogućiti razvoj, a da ne
diskriminiraju građane koji na vrijeme plaćaju svoja zaduženja.
Predsjednik Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja
Matija Arapović rekao je da je prevencija najvažnija i upozorio
da agencije nisu uspjele ući u državne strukture kako bi dužnike
obavijestile o dugu, što je, kazao je, vrlo važni jer je to korak
prije ovrhe.
